Kada razmišljamo o ljubavi, braku i vezama, najčešće nam na pamet pada monogamija – jedan partner za cijeli život ili barem dok ljubav traje. No, kroz povijest i u različitim kulturama, brak nije uvijek izgledao ovako kako ga danas poznajemo. Postoji i drugačiji oblik zajedništva, star koliko i samo čovječanstvo – poligamija.
No, što je poligamija zapravo? Pojednostavljeno rečeno, to je brak ili partnerski odnos u kojem jedna osoba ima više supružnika. Ova praksa postoji u različitim oblicima i kontekstima – od drevnih kraljevstava do suvremenih zajednica. Ali kako funkcionira poligamija i zašto je u nekim dijelovima svijeta i dalje prisutna?
Povijest pokazuje da su monogamija i poligamija kroz stoljeća suživjele u različitim društvenim i kulturnim okruženjima. Dok su u nekim civilizacijama poligamni brakovi bili znak moći i prestiža, u drugima su smatrani praktičnim rješenjem za održavanje društvene stabilnosti. I danas se pitamo gdje još postoji poligamija – je li ona stvar prošlosti ili još uvijek oblikuje pojedine zajednice?
U ovom ćemo članku istražiti značenje poligamije kroz povijest, analizirati kako su se poligamne zajednice razvijale, gdje su bile najčešće i kako ih danas percipiramo. Povijest nam pokazuje da su ljudske veze uvijek bile složene i da nema jedinstvenog modela koji odgovara svima. Pa krenimo u istraživanje poligamije kroz vrijeme!
Što je poligamija?
Kada govorimo o ljubavnim i bračnim vezama, često se susrećemo s pojmovima koji oblikuju način na koji društva funkcioniraju. Jedan od tih pojmova je poligamija. Iako se u većini suvremenih društava preferira monogamija, kroz povijest je poligamija bila široko rasprostranjena i prihvaćena u mnogim kulturama.
Što je poligamija i kako je nastala? Riječ dolazi iz grčkog jezika, gdje “polys” znači “mnogi”, a “gamos” znači “brak”. U osnovi, poligamija označava brak u kojem jedna osoba ima više supružnika istovremeno. Ova praksa postojala je u različitim oblicima, a njezin utjecaj na društvo, kulturu i religiju ne može se zanemariti.
Monogamija i poligamija kroz stoljeća su se razvijale i mijenjale ovisno o društvenim normama, zakonima i ekonomskim uvjetima. I dok se u većini zapadnih zemalja prakticira monogamija, poligamija je i dalje prisutna u pojedinim dijelovima svijeta. No, gdje još postoji poligamija i kako funkcionira poligamija u suvremenom društvu?
Kroz povijest je značenje poligamije često bilo povezano s moći, bogatstvom i društvenim statusom. U ovom članku istražit ćemo ključne činjenice koje objašnjavaju kako se poligamija razvijala, u kojim se društvima održala i kakav je njezin utjecaj na zajednice kroz povijest.
1. Povijesni temelji poligamije
Kako funkcionira poligamija i kada se prvi put pojavila? Ako pogledamo daleku prošlost, vidjet ćemo da su poligamni odnosi postojali u gotovo svim drevnim civilizacijama. Od Mezopotamije do Kine, od Afrike do američkih domorodačkih plemena, poligamija se prakticirala iz različitih razloga – političkih, ekonomskih i društvenih.
U najranijim društvima poligamija je često bila povezana s moći i bogatstvom. Vladari i plemići koristili su je kao sredstvo za širenje utjecaja i osiguravanje nasljednika. Na primjer, u starom Egiptu faraoni su imali više žena, ne samo iz ljubavi, već i kako bi učvrstili političke saveze s moćnim obiteljima. Isto tako, u drevnoj Kini carevi su imali hareme s desecima, pa čak i stotinama žena, dok su u Osmanskom Carstvu sultani koristili poligamne brakove kako bi osigurali stabilnost dinastije.
Monogamija i poligamija nisu uvijek bile jasno razgraničene. U nekim kulturama postojali su i poligamni i monogamni brakovi, ovisno o društvenom statusu pojedinca. Siromašniji slojevi društva rijetko su imali mogućnost održavanja više supružnika, dok su bogati često koristili poligamiju kao način jačanja svoje obitelji i osiguranja potomstva.
Značenje poligamije se s vremenom mijenjalo, a razni filozofi i vjerski vođe raspravljali su o njezinoj moralnosti i društvenoj koristi. Na primjer, dok su stari Grci i Rimljani uglavnom prakticirali monogamiju, mnoge istočnjačke kulture su smatrale poligamiju prirodnim dijelom obiteljskog života.
No, gdje još postoji poligamija danas? Iako se u većini zapadnih zemalja smatra nezakonitom, poligamija je i dalje prisutna u dijelovima Afrike, Bliskog istoka i Azije. Njezina uloga u modernom društvu je složena, a njezin pravni status i dalje izaziva rasprave.
Povijest nam pokazuje da je poligamija imala važnu ulogu u razvoju društava. No, kako se dalje razvijala i koje su bile njezine posljedice? U sljedećim odjeljcima istražit ćemo kako funkcionira poligamija u različitim kulturama, koji su njezini oblici i kako se mijenjala kroz stoljeća.
2. Oblici poligamije kroz povijest
Kada govorimo o tome kako funkcionira poligamija, važno je razumjeti da postoji više oblika ove prakse. Povijest nam pokazuje da poligamija nije jednostavan koncept, već skup različitih bračnih struktura koje su se razvijale ovisno o kulturnim, religijskim i društvenim uvjetima.
U osnovi, poligamija se dijeli na dva glavna oblika: poliginija i poliandrija.
Poliginija – najčešći oblik poligamije
Poliginija je oblik poligamije u kojem jedan muškarac ima više žena. Ovo je najrašireniji oblik poligamije u povijesti, a razlozi za njegovu popularnost bili su raznoliki. U mnogim tradicionalnim društvima poliginija je bila povezivana s ekonomskim i socijalnim faktorima.
Primjerice, u afričkim plemenima poliginija se smatrala znakom bogatstva i prestiža. Muškarci koji su mogli uzdržavati više žena smatrani su moćnijima, jer su veće obitelji značile veću radnu snagu i sigurnost. Slično je bilo i u islamskim društvima, gdje su određeni vjerski zakoni dopuštali muškarcima da imaju do četiri supruge, pod uvjetom da ih sve mogu pravedno uzdržavati.
Povijesno gledano, poliginija je bila česta i u azijskim društvima. Kineski carevi imali su hareme s desecima supruga i pratilja, dok su u Japanu bogati feudalci prakticirali poligamiju kako bi osigurali nasljednike. Slično tome, u Osmanskom Carstvu sultani su imali hareme, a konkubine su često imale velik politički utjecaj.
Poliandrija – rijedak, ali intrigantan oblik poligamije
Za razliku od poliginije, poliandrija je mnogo rjeđa i označava brak u kojem jedna žena ima više muževa. Ovaj oblik poligamije prisutan je u samo nekoliko kultura i često je bio povezan s posebnim socioekonomskim uvjetima.
Najpoznatiji primjer poliandrije dolazi iz Tibeta, gdje su braća iz iste obitelji dijelila jednu suprugu. Razlog za ovu praksu bio je ekonomske prirode – podjela zemlje među braćom bila bi nepraktična, pa su umjesto toga svi ostali zajedno u jednoj obitelji, dijeleći suprugu i imovinu.
Poliandrija je postojala i u nekim dijelovima Indije, Nepala i među određenim amazonskim plemenima, ali je bila znatno rjeđa od poliginije. Zanimljivo je primijetiti kako je značenje poligamije bilo različito u društvima u kojima su muškarci imali više supruga u odnosu na one gdje su žene imale više muževa.
Iako su monogamija i poligamija kroz povijest bile prisutne u različitim oblicima, poliginija se pokazala kao dominantna praksa u društvima koja su dozvoljavala poligamne odnose. No, gdje još postoji poligamija danas i kako se njezini oblici održavaju u suvremenom svijetu? To nas vodi do sljedeće ključne činjenice.
3. Poligamija u različitim kulturama i njezin suvremeni status
Pitanje gdje još postoji poligamija danas može nam dati bolji uvid u to kako se ova praksa prilagodila modernom društvu. Iako se u većini zapadnih zemalja prakticira monogamija i poligamija je zakonom zabranjena, u mnogim dijelovima svijeta poligamni brakovi su i dalje prisutni, a u nekim su čak i legalni.
Poligamija u Africi i Bliskom istoku
U mnogim afričkim društvima poligamija je i dalje prihvaćena praksa. U državama poput Nigerije, Senegala i Južne Afrike, poliginija je dio tradicionalne kulture. Iako modernizacija i urbanizacija smanjuju broj poligamnih brakova, ona je još uvijek prisutna, osobito u ruralnim područjima gdje se smatra znakom ugleda i ekonomske stabilnosti.
Na Bliskom istoku, osobito u zemljama s islamskim zakonima, poliginija je dozvoljena pod određenim uvjetima. Prema šerijatskom pravu, muškarci mogu imati do četiri supruge, ali moraju osigurati jednak tretman za svaku od njih. Međutim, u praksi je broj poligamnih brakova manji nego što se često misli, jer financijski i društveni uvjeti otežavaju održavanje višečlane obitelji.
Poligamija u Aziji
U jugoistočnoj Aziji poligamija je bila tradicionalno prisutna u određenim kulturama, ali danas je uglavnom ograničena ili zabranjena. U Maleziji i Indoneziji islamski zakoni dopuštaju poliginiju, no uz stroge uvjete. U nekim budističkim i hinduističkim zajednicama poligamija se povijesno prakticirala, ali je danas rijetka.
U Kini je poligamija bila uobičajena među elitom sve do 20. stoljeća, kada su komunisti zabranili takvu praksu. Unatoč tome, u Hong Kongu i Tajvanu još uvijek postoje slučajevi “sekundarnih supruga”, iako nisu pravno priznate.
Poligamija u Americi i Europi
U zapadnim društvima monogamija i poligamija rijetko su u direktnom sukobu jer je poligamija uglavnom ilegalna. No, postoje određene zajednice u kojima se i dalje prakticira.
U SAD-u, fundamentalističke mormonske zajednice i dalje održavaju poligamne brakove, iako su oni službeno zabranjeni u većini država. Slično tome, u Kanadi i Meksiku postoje izolirane zajednice koje prakticiraju poligamiju iz vjerskih razloga.
U Europi poligamija nije pravno priznata, ali postoje migrantske zajednice u kojima se prakticira unutar vlastitih kulturnih okvira. Iako nije legalna, neke zemlje dopuštaju određena prava suprugama u poligamnim brakovima ako su ti brakovi sklopljeni u državama gdje su legalni.
Kako se poligamija prilagođava modernom društvu?
Značenje poligamije u suvremenom svijetu mijenja se, a zakonodavstva u različitim državama pokušavaju pronaći ravnotežu između kulturnih tradicija i modernih pravnih standarda. Dok neki vide poligamiju kao pitanje osobnog izbora i slobode, drugi je smatraju zastarjelom praksom koja može dovesti do neravnopravnosti i društvenih problema.
Unatoč pravnim ograničenjima, poligamija se u nekim oblicima i dalje prakticira, bilo kroz neformalne zajednice, vjerske obrede ili alternativne oblike odnosa. Ključno pitanje ostaje – hoće li poligamija u budućnosti nestati ili će se prilagoditi novim društvenim normama?
4. Pravni status poligamije kroz povijest
Kako funkcionira poligamija u pravnom smislu? Od davnina do danas, zakoni i društvene norme uvelike su utjecali na to kako su se poligamni brakovi regulirali, dopuštali ili zabranjivali. Dok su u nekim kulturama i povijesnim razdobljima poligamni brakovi bili uobičajeni i zakonski priznati, u drugima su s vremenom postali nelegalni ili društveno neprihvatljivi.
Poligamija u drevnim zakonima
U najstarijim pisanim zakonima, poput Hammurabijevog zakonika iz drevne Mezopotamije, poligamija je bila dopuštena, ali je imala stroga pravila. Muškarci su mogli imati više žena, ali su ih morali uzdržavati i osigurati im pravnu zaštitu.
Slično tome, u drevnom Egiptu i Kini, poligamija je bila uobičajena među vladarima i aristokracijom. Egipatski faraoni su koristili poligamne brakove kako bi osigurali političke saveze, dok su kineski carevi imali hareme s desecima supruga. Unatoč tome, obični ljudi u tim društvima uglavnom su prakticirali monogamiju zbog ekonomskih ograničenja.
U staroj Grčkoj i Rimu situacija je bila drugačija. Iako su muškarci često imali ljubavnice ili konkubine, zakoni su službeno priznavali samo monogamne brakove. U Rimu je monogamija bila zakonski standard, a brakovi su imali jasnu pravnu strukturu koja nije uključivala više supružnika.
Religijski utjecaj na pravni status poligamije
Religija je odigrala ključnu ulogu u određivanju kako funkcionira poligamija u različitim dijelovima svijeta. U judaizmu su rani proroci i kraljevi, poput Davida i Salomona, imali više žena, ali je kasnije rabinska tradicija ograničila i naposljetku zabranila poligamne brakove među Židovima.
Islamsko pravo (šerijat) dopušta poligamiju, ali uz stroge uvjete. Muškarac može imati do četiri supruge, ali mora ih sve jednako uzdržavati i tretirati pravedno. U nekim islamskim zemljama poligamni brakovi su i dalje legalni, dok su u drugima zakonom ograničeni ili rijetko prakticirani.
Kršćanstvo je imalo snažan utjecaj na širenje monogamije. Od ranog srednjeg vijeka, Katolička crkva je postavila monogamni brak kao društvenu normu u Europi, što je imalo trajan pravni učinak. Tijekom širenja europskih kolonijalnih sila, monogamija je postala dominantan oblik braka u većini svijeta.
Moderni zakoni o poligamiji
Danas je značenje poligamije u pravnom kontekstu različito ovisno o zemlji i kulturi. U većini zapadnih zemalja poligamija je ilegalna i ne prizna se kao valjan oblik braka. U Europi, SAD-u i većini Južne Amerike, zakoni strogo definiraju brak kao zajednicu dvoje ljudi.
Međutim, u dijelovima Bliskog istoka, Afrike i Azije, poligamija je i dalje zakonski priznata. Primjerice, u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Pakistanu, poliginija je dopuštena prema islamskom pravu. U Africi, zemlje poput Nigerije i Južne Afrike imaju pravne sustave koji omogućuju poligamne brakove u određenim zajednicama.
5. Utjecaj poligamije na društvo i obitelj
Poligamija nije samo pravno ili kulturno pitanje – ona izravno utječe na društvene strukture, obiteljske odnose i položaj pojedinaca unutar zajednice. Kako funkcionira poligamija u svakodnevnom životu obitelji? Koje su njezine prednosti, a koji izazovi?
Pozitivni aspekti poligamije
U određenim povijesnim i suvremenim kontekstima, poligamija je imala nekoliko pozitivnih funkcija:
- Ekonomska sigurnost – U mnogim tradicionalnim društvima, veće obitelji su značile veću radnu snagu i bolju raspodjelu poslova, što je osiguravalo stabilnost.
- Politička moć – U prošlosti su vladari i plemići koristili poligamne brakove za učvršćivanje političkih saveza i osiguravanje nasljednika.
- Demografska ravnoteža – U nekim kulturama, posebno nakon ratova u kojima je broj muškaraca bio smanjen, poligamija je služila kao način da se osigura skrb za udovice i njihovu djecu.
Izazovi i kritike poligamije
Iako poligamija ima povijesne temelje, mnogi istraživači i sociolozi ističu njezine potencijalne negativne posljedice:
- Neravnopravnost među supružnicima – U većini poligamnih društava muškarci su ti koji imaju više žena, dok žene nemaju iste mogućnosti. To može dovesti do patrijarhalnih struktura i smanjenih prava za žene.
- Ekonomski izazovi – Uzdržavanje više supružnika i djece može biti financijski teško, a u modernom društvu ekonomski uvjeti često ne podržavaju poligamne obitelji.
- Psihološki i emocionalni problemi – Ljubomora, rivalstvo i podjela pažnje među supružnicima mogu izazvati napetosti unutar obitelji. U nekim slučajevima, djeca u poligamnim obiteljima mogu doživjeti složene emocionalne dinamike.
6. Poligamija u suvremenim medijima i popularnoj kulturi
Kako funkcionira poligamija u današnjem društvu i na koji način ju prikazuju mediji? Iako se u stvarnom svijetu poligamija često povezuje s tradicionalnim društvima, religijskim zajednicama ili kontroverznim pravnim pitanjima, suvremena popularna kultura sve češće istražuje ovu temu kroz filmove, serije, knjige i društvene mreže.
Poligamija u filmovima i serijama
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, poligamija je postala intrigantna tema za filmsku i televizijsku industriju. Neki od najpoznatijih primjera uključuju:
- Serija “Big Love” (HBO, 2006-2011) – Ova serija prati život muškarca koji živi s tri supruge u američkoj mormonskoj zajednici. Kroz priču se istražuju emocionalne, pravne i društvene komplikacije poligamnog života.
- Dokumentarni film “Three Wives, One Husband” (2017) – Ovaj britanski dokumentarac prikazuje stvarne poligamne obitelji koje žive u zajednici u američkoj državi Utah. Fokusira se na svakodnevne izazove i dinamiku odnosa unutar poligamnih brakova.
- Serija “Sister Wives” (TLC, 2010- ) – Reality show koji prati život obitelji Brown, koja prakticira poligamiju u modernoj Americi. Emisija pokazuje kako poligamni brak funkcionira u društvu u kojem je poligamija ilegalna, ali se i dalje prakticira u određenim zajednicama.
Ove serije i filmovi često postavljaju pitanja o tome gdje još postoji poligamija i kako ona funkcionira u stvarnom životu, prikazujući je kroz različite perspektive – od osobnih priča do zakonskih problema.
Poligamija u književnosti
Povijest književnosti također obiluje pričama o poligamnim zajednicama, bilo da su one inspirirane stvarnim događajima ili smještene u fikcionalne svjetove. Na primjer, “Pedeset žena i muškarac” Džona Updikea istražuje modernu poligamnu zajednicu i moralne dileme koje ona nosi.
S druge strane, distopijski romani poput “Sluškinjine priče” (Margaret Atwood) prikazuju ekstremne verzije poligamnih društava u kojima žene imaju ograničena prava. Takvi prikazi često naglašavaju potencijalne probleme vezane uz poligamiju, kao što su neravnopravnost i društvena kontrola.
Poligamija je kroz povijest bila dio različitih kultura, prilagođavajući se društvenim, ekonomskim i pravnim uvjetima. Dok se u nekim zemljama još prakticira, globalni trendovi idu prema monogamiji i ravnopravnosti u braku.
Budućnost poligamije ovisi o društvenim promjenama i pravnim regulativama, no jedno je sigurno – odnosi među ljudima uvijek će evoluirati. U tom kontekstu, vrijedi se prisjetiti citata za Dan žena, koji ističu važnost slobode i jednakosti, ključnih vrijednosti za oblikovanje modernog društva.