Munje i gromovi su fascinantni, donosimo 23 zanimljivosti

Već smo gotovo 3000 godina fascinirani očaravajućom pojavom munja. Dok je primitivni čovjek tražio odgovore o prirodnom svijetu, munje su postale dio njegovih praznovjerja, njegovih mitova i njegovih ranih religija.

Munje je možda zanimljivo gledati sa sigurne udaljenosti, no prema National Geographicu saznajemo da gromovi godišnje ubiju čak oko 2,000 ljudi diljem svijeta. Iako su vrlo opasne, ljudi si njima i dalje fascinirani njihovim začuđujućim zanimljivostima o kojima možete čitati u nastavku.

Munje i gromovi stvaraju veću toplinu od samog sunca

Iako se predviđanja generalno razlikuju, stručnjaci kažu da munja može biti vruća i do 30,000 stupnjeva Celzijusa, što je čak triput toplije od same površine sunca. Stoga nije ni čudo da voda koja se nađe na putu munje odmah ispari.

Tehnički, munje i gromovi sami po sebi nemaju temperaturu

Tehnički gledano, spomenutih 30,000 stupnjeva zapravo je temperatura zraka i drugih materijala dok munja kroz njih prolazi. Sam grom kretanje je električnih naboja i iz tog razloga zapravo nema temperaturu.

Grom može isto mjesto pogoditi više puta

Mnogi ljudi kažu da grom nikad ne udari dvaput u isto mjesto, što je nije istina. I ne samo to, na nekim se mjestima, poput visokih zgrada ili područja s posebno pogodnom topografijom mogu vidjeti deseci ili čak stotine udara groma. Na primjer, Empire State Building godišnje je navodno pogođen otprilike 23 puta.

Može pogoditi i više mjesta odjednom

Ne samo da gromovi mogu pogoditi više puta isto mjesto, već i jedan grom može pogoditi više mjesta odjednom. Dvostruki i trostruki udari gromova nisu neuobičajeni.

Munje i gromovi nisu jako široki

Neka saznanja sugeriraju da je promjer groma u prosjeku između 5 i 20 centimetara. Ipak, istraživači koji ispituju mjesta rastaljenog metala na kojima je udario grom vjeruju da su rezultati ipak bliži 2.5 centimetara.

Munje mogu biti dugačke i do 150 kilometara

Martin Uman, istraživač munja promatrao je kanale munje koji su dugački čak i do 150 kilometara.

Kamere nisu najefektivniji alat za snimanje munja i gromova

Nešto tako kratkog vijeka kao što je munja može biti jako teško izmjeriti. Na primjer, jeste li ikada vidjeli munje bez oblaka? Vjerojatno ne. Iako fotografije mogu biti od pomoći u određivanju opće veličine munje, one ne hvataju munje unutar oblaka. Kao rezultat toga, znanstvenici smatraju da je fotografija jedno od manje učinkovitih sredstava za mjerenje munje.

Za razliku od kamere, radar je dobar način mjerenja munje

Radarski set može odašiljati elektromagnetske impulse koji se odbijaju od određenih objekata (npr. metalnih zrakoplova). Impulsi putuju brzinom od otprilike 300,000 kilometara u sekundi.

Venezuela prima najviše munja i gromova na svijetu

Jezero Maracaibo, koje se nalazi neposredno uz Karipsko more, drži rekord za ”najveću koncentraciju munja i gromova” i to prema Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda. Upravo tamo možete pronaći poznate Catatumbo munje – kolokvijalno poznatu i zastrašujuću ”vječnu oluju”. Radi se o vremenskom fenomenu koji u prosjeku ima oko 260 olujnih dana godišnje, od njih 150 uključuje oluje s munjama i gromovima. Ponekad se može desiti da u minuti opali čak 30 bljeskova.

Što objašnjava takvu situaciju?

Znanstvenici objašnjavaju da je zrak iznad tog jezera pogodan za ovakvu pojavu upravo zbog obilja metana iz naftnih polja – ili se to jednostavno dešava zbog tajanstvene i neotkrivene kombinacije topografije i obrazaca vjetra.

Grmljavina ne može postojati bez munje i groma

Većina ljudi o grmljavini i gromovima govori kao da su dvije odvojene stvari, ali zapravo su to samo dvije značajke istog fenomena: grmljavina je zvuk groma. Drugim riječima, grmljavina je zvuk koji nastaje kad se zrak brzo širi i kad se skuplja u rezonantnoj cijevi munje.

Grmljavina se može čuti čak i do oko 16 kilometara od udara groma

Dio razloga zašto neki ljudi odvajaju grmljavinu i grom je taj što je grmljavinu moguće čuti čak na 16 kilometara udaljenosti od groma koji ju je izazvao. Samo zato što ne vidite grom ne znači da ga nema.

Munja može imati do milijardu volti električne energije

Drugim riječima, to je otprilike ista količina energije koju ima 79,4 milijuna automobilskih baterija ili 666 milijuna AA baterija.

Grom koji je uništio masovnu kolekciju suvenira iz Star Wars franšize

Graham Duck, fanatik Star Warsa, svjedočio je nevjerojatnom događaju u kojem je sam bio žrtva udara groma. Grom koji je na sjeveru Engleske udario u krov njegove kuće prouzrokovao je požar u kojem je Graham izgubio suvenire i igračke u vrijednosti i do 20.000 funti. Sve rijetke i nezamjenjive igračke i suveniri bili su uništeni u nekoliko trenutaka.

Ako vas udari grom, dobijete osip

Osip koji žrtve dobiju nakon udara groma jest crveni uzorak koji nalikuje stablu. Ovo je poznato kao Lichtenbergove figure, a uzrokovano je električnim nabojem zbog kojeg pucaju kapilare ispod kože. Ovaj je osip dobio ime po njemačkom fizičaru Georgu Lichtenbergu koji je uzorak otkrio na električno nabijenim pločama.

Munje i gromovi ne trebaju kišu

Iako munje i gromove obično povezujemo s kišnim olujama, za ovaj fenomen kiša uopće nije potrebna. Suhi grom nešto je što se često dešava u zapadnim državama i može biti glavni uzrok šumskih požara i drugih opasnosti.

Postoji nešto što se zove „okamenjeni grom“

Ponekad se munje mogu uhvatiti u svojevrsnoj skulpturi od smrznutog pijeska poznatom kao “okamenjena munja”. Da bi se to desilo moraju biti određeni uvjeti, ali ako grom udari u pješčanu plažu s visokim udjelom silicijevog dioksida ili kvarca, intenzivna temperatura može uzrokovati stapanje pijeska u staklo od silicija. To rezultira impresivnim skulpturom groma, a izgleda kao grana drva.

Postoji i „pozitivni grom“

Pojam se odnosi na grom koji je rezultat stvaranja pozitivnog naboja na vrhu oblaka. To se obično ne dešava, osim ako nema jakog vjetra koji ukloni negativni naboj oblaka koji se stvara prirodno. To znači da pozitivna munja općenito pogađa tlo na 30 do 40 kilometara udaljenosti od izvora oluje i to često kad najgora oluja utihne. Ovakvi su gromovi smrtonosniji od običnih „negativnih“ gromova koji su ujedno i najčešći tip munja i gromova.

Čovjek koji tvrdi da mu je munja vratila vid

Godine 1971. Edwin Robinson oslijepio je u prometnoj nesreći. Kad ga je u lipnju 1980. godine udario grom, onesvijestio ga je na 20 minuta. Kako Robison kaže, nakon buđenja mu se vratio vid.

Čovjek koji je preživio čak sedam udara groma

Jeste li znali da postoji Guinnessov rekord za čovjeka koji je preživio čak 7 udara groma? Radi se o Royu Sullivanu koji se drži kao jedini preživjeli nakon takvog slijeda događaja. Ipak, Sullivan je sa 71 godinom života počinio samoubojstvo.

Kuglasta munja je stvarna, ali ju je teško dokazati

Kuglasta svjetlosna lopta, poznatija pod nazivom „kuglasta munja“, nikada nije fotografirana, ali je bivala viđenom još od antike. Tijekom grmljavine se pojavljuje na nekoliko sekundi, kreće se paralelno s planetom i povremeno skače.

Tinejdžer koji je udar groma preživio zahvaljujući svom iPodu

Godine 2009. tinejdžerka je zahvaljujući svom iPodu preživjela udar groma. Žica gadgeta od njezinih je vitalnih organa odvratila naboj od 300.000 volti. Zadobila je teške opekline, ali je preživjela.

Studija koja proučava munje i gromove

Postoji studija koja proučava munje i gromove, a poznata je kao „fulminologija“. Postoji i naziv za fobiju od munja, a zove se “astrafobija”.