Budizam, vjera koju je osnovao Siddhartha Gautama (“Buddha”) prije više od 2500 godina u Indiji, predstavlja fascinantan odgovor na pitanje kako je nastao budizam. S oko 470 milijuna sljedbenika diljem svijeta, učenjaci ga smatraju jednom od glavnih svjetskih religija. Ako se pitate što je budizam, riječ je o sustavu vjerovanja i praksi s dubokim filozofskim temeljima, koji je kroz povijest bio najistaknutiji u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, dok njegov utjecaj sve više raste i na zapadu. Među brojnim zanimljivostima o budizmu ističe se i činjenica da se mnoge budističke ideje i filozofije preklapaju s idejama drugih vjera, što dodatno naglašava njegovu univerzalnu privlačnost.
Sljedbenici budizma ne priznaju vrhovnog boga ili božanstvo. Umjesto toga, usredotočuju se na postizanje prosvjetljenja – stanja unutarnjeg mira i mudrosti. Kad sljedbenici dosegnu ovaj duhovni ešalon, govori se da su iskusili nirvanu.
Utemeljitelj religije, Buddha, smatra se izvanrednim čovjekom, ali ne i bogom. Riječ Buddha znači “prosvijetljeni”. Put do prosvjetljenja postiže se korištenjem morala, meditacije i mudrosti. Budisti često meditiraju jer vjeruju da to pomaže probuditi istinu.
U budizmu, koji je poznat po svojoj tolerantnosti i evoluciji, nalazimo brojne filozofije i interpretacije, što dodatno osvjetljava što je budizam. Zanimljivo je da neki znanstvenici ne smatraju budizam organiziranom religijom, već ga vide kao “način života” ili “duhovnu tradiciju”. Kada razmatramo zanimljivosti o budizmu, vrijedi istaknuti kako ova tradicija potiče svoje sljedbenike da izbjegavaju prepuštanje sebi, ali i pretjerano samoodricanje. Jedno od ključnih učenja koje odgovara na pitanje kako je nastao budizam jest nauk Buddhe, posebno Četiri plemenite istine, koje su temelj za razumijevanje ove duhovne tradicije.
Budisti prihvaćaju koncepte karme (zakon uzroka i posljedice) i reinkarnacije (kontinuirani ciklus ponovnog rođenja). Sljedbenici se budizma mogu klanjati u hramovima ili u vlastitim domovima. Budistički monasi slijede strogi kodeks ponašanja, koji uključuje celibat. Ne postoji budistički simbol, ali evoluirale su brojne slike koje predstavljaju budistička vjerovanja, uključujući cvijet lotosa, kotač dharme s osam krakova, drvo Bodhi i svastika (drevni simbol čije ime znači “dobrobit” ili “dobra sreća” na sanskrtu).
Utemeljitelj budizma
Siddhartha Gautama, utemeljitelj budizma koji je kasnije postao poznat kao Buddha, živio je tijekom 5. stoljeća pr. Kr. Gautama je rođen u bogatoj obitelji kao princ u današnjem Nepalu. Iako je imao lak život, Gautama je dirnula patnja u svijetu.
Odlučio je napustiti svoj raskošni način života i prihvatiti siromaštvo, što je značajan trenutak u priči o tome kako je nastao budizam. Kada ni to nije donijelo ispunjenje, Buddha je promovirao ideju Srednjeg puta, koja je ključna za razumijevanje što je budizam. Srednji put označava postojanje između dvije krajnosti – života bez socijalnih privilegija, ali i bez pretjeranog lišavanja, što ga čini jedinstvenim među zanimljivostima o budizmu.
Nakon šest godina potrage, vjeruje se da je Gautama pronašao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla Bodhi. Ostatak svog života proveo je poučavajući druge o tome kako postići ovo duhovno stanje.
Povijest budizma
Kad je Gautama preminuo oko 483. pr. Kr., Njegovi sljedbenici počeli su organizirati vjerski pokret. Buddhino učenje postalo je temeljem onoga što će se razviti u budizam.
U 3. stoljeću pr. Kr., Ashoka Veliki, indijanski car, učinio je budizam državnom religijom u Indiji. Građeni su budistički samostani i poticalo se na misionarstvo.
Tijekom sljedećih nekoliko stoljeća, budizam se počeo širiti i izvan Indije. Misli i filozofije budista postali su raznoliki, tako da su neki sljedbenici ideje tumačili drugačije od drugih.
U šestom stoljeću Huni su napali Indiju i uništili stotine budističkih samostana, ali uljezi su na kraju protjerani iz zemlje. Islam se počeo brzo širiti u regiji tijekom srednjeg vijeka, tjerajući budizam u drugi plan.
Vrste budizma
Danas širom svijeta postoje mnogi oblici budizma. Tri glavne vrste koje predstavljaju određena zemljopisna područja uključuju:
Theravada budizam: rasprostranjen na Tajlandu, Šri Lanki, Kambodži, Laosu i Burmi
Mahayana budizam: prevladava u Kini, Japanu, Tajvanu, Koreji, Singapuru i Vijetnamu
Tibetanski budizam: prevladava u Tibetu, Nepalu, Mongoliji, Butanu i dijelovima Rusije i sjeverne Indije
Svaka od ovih vrsta štuje određene tekstove i ima svoja tumačenja, što doprinosi razumijevanju što je budizam. Među zanimljivostima o budizmu ističe se postojanje nekoliko podsekta, uključujući zen budizam i Nirvana budizam, koji donose dodatnu raznolikost ovoj tradiciji. Zanimljivo je da neki oblici budizma uključuju ideje drugih religija i filozofija, poput taoizma i Bona, što naglašava njegovu fleksibilnost i način na koji je evoluirao kroz povijest, odgovarajući na pitanje kako je nastao budizam.
Dharma
Buddhina učenja poznata su kao dharma. Učio je da su mudrost, dobrota, strpljenje, velikodušnost i suosjećanje važne vrline.
Konkretno, svi budisti žive prema pet moralnih propisa koji zabranjuju:
- ubijanje živih bića
- uzimanje onoga što nije dato
- seksualno nedolično ponašanje
- laganje
- korištenje droga ili alkohola
Četiri plemenite istine
Četiri plemenite istine, koje je Buddha učio, su:
- istina patnje (dukkha)
- istina uzroka patnje (samudaya)
- istina o kraju patnje (nirhodha)
- istina puta koji nas oslobađa patnje (magga)
Ovi principi zajednički objašnjavaju zašto ljudi povrjeđuju druge i kako prevladati patnju.
Osmostruki put
Buddha je poučavao svoje sljedbenike da se kraj patnje, kako je opisano u četvrtoj Plemenitoj Istini, može postići Osmerostruki put.
Bez posebnog redoslijeda, Osmostruki put budizma uči sljedeće ideale za etičko ponašanje, mentalno učeništvo i postizanje mudrosti:
- ispravno razumijevanje (Samma ditthi)
- ispravna misao (Samma sankappa)
- pravi govor (Samma vaca)
- ispravna akcija (Samma kammanta)
- pravo na život (Samma ajiva)
- ispravan napor (Samma vayama)
- ispravna pažnja (Samma sati)
- prava koncentracija (Samma samadhi)
Budistička sveta knjiga
Budisti štuju mnoge svete tekstove i spise. Neke od najvažnijih su:
Tipitaka: Smatra se da su ovi tekstovi, poznati kao tri košare, najranija zbirka budističkih spisa.
Sutre: Postoji više od 2000 sutri, koje su sveta učenja uglavnom prihvaćana od strane mahajanskih budista.
Knjiga mrtvih: Ovaj tibetanski tekst detaljno opisuje faze smrti.
Dalai Lama
Dalai Lama, kao vodeći redovnik u tibetanskom budizmu, predstavlja simboličnu figuru koja pomaže u razumijevanju što je budizam. Prema učenjima ove tradicije, sljedbenici vjeruju da je Dalai Lama reinkarnacija prošlog Lame koji se odlučio ponovno roditi kako bi pomogao čovječanstvu, što je jedna od fascinantnih zanimljivosti o budizmu. Kroz povijest je postojalo 14 Dalai Lama, a njihova uloga i značaj dodatno osvjetljavaju bogatstvo i dubinu budizma, čime se jasno vidi kako je nastao budizam i kako se razvijao kroz stoljeća.
Dalai Lama je također upravljao Tibetom sve dok Kinezi nisu preuzeli kontrolu 1959. godine. Sadašnji Dalai Lama, Lhamo Thondup, rođen je 1935. godine.
Budistički praznici
Budisti svake godine slave Vesak, festival kojim se obilježava Buddhino rođenje, prosvjetljenje i smrt.
Tijekom svake mjesečeve četvrtine sljedbenici budizma sudjeluju u ceremoniji nazvanoj Uposatha. Ovo poštovanje omogućava budistima da obnove svoju predanost svojim učenjima.
Oni također slave budističku Novu godinu i sudjeluju na nekoliko drugih godišnjih festivala.