Budizam, vjera koju je osnovao Siddhartha Gautama (โBuddhaโ) prije viลกe od 2500 godina u Indiji, predstavlja fascinantan odgovor na pitanje kako je nastao budizam. S oko 470 milijuna sljedbenika diljem svijeta, uฤenjaci ga smatraju jednom od glavnih svjetskih religija. Ako se pitate ลกto je budizam, rijeฤ je o sustavu vjerovanja i praksi s dubokim filozofskim temeljima, koji je kroz povijest bio najistaknutiji u istoฤnoj i jugoistoฤnoj Aziji, dok njegov utjecaj sve viลกe raste i na zapadu. Meฤu brojnim zanimljivostima o budizmu istiฤe se i ฤinjenica da se mnoge budistiฤke ideje i filozofije preklapaju s idejama drugih vjera, ลกto dodatno naglaลกava njegovu univerzalnu privlaฤnost.
Sljedbenici budizma ne priznaju vrhovnog boga ili boลพanstvo. Umjesto toga, usredotoฤuju se na postizanje prosvjetljenja โ stanja unutarnjeg mira i mudrosti. Kad sljedbenici dosegnu ovaj duhovni eลกalon, govori se da su iskusili nirvanu.
Utemeljitelj religije, Buddha, smatra se izvanrednim ฤovjekom, ali ne i bogom. Rijeฤ Buddha znaฤi โprosvijetljeniโ. Put do prosvjetljenja postiลพe se koriลกtenjem morala, meditacije i mudrosti. Budisti ฤesto meditiraju jer vjeruju da to pomaลพe probuditi istinu.
U budizmu, koji je poznat po svojoj tolerantnosti i evoluciji, nalazimo brojne filozofije i interpretacije, ลกto dodatno osvjetljava ลกto je budizam. Zanimljivo je da neki znanstvenici ne smatraju budizam organiziranom religijom, veฤ ga vide kao โnaฤin ลพivotaโ ili โduhovnu tradicijuโ. Kada razmatramo zanimljivosti o budizmu, vrijedi istaknuti kako ova tradicija potiฤe svoje sljedbenike da izbjegavaju prepuลกtanje sebi, ali i pretjerano samoodricanje. Jedno od kljuฤnih uฤenja koje odgovara na pitanje kako je nastao budizam jest nauk Buddhe, posebno ฤetiri plemenite istine, koje su temelj za razumijevanje ove duhovne tradicije.
Budisti prihvaฤaju koncepte karme (zakon uzroka i posljedice) i reinkarnacije (kontinuirani ciklus ponovnog roฤenja). Sljedbenici se budizma mogu klanjati u hramovima ili u vlastitim domovima. Budistiฤki monasi slijede strogi kodeks ponaลกanja, koji ukljuฤuje celibat. Ne postoji budistiฤki simbol, ali evoluirale su brojne slike koje predstavljaju budistiฤka vjerovanja, ukljuฤujuฤi cvijet lotosa, kotaฤ dharme s osam krakova, drvo Bodhi i svastika (drevni simbol ฤije ime znaฤi โdobrobitโ ili โdobra sreฤaโ na sanskrtu).
Utemeljitelj budizma
Siddhartha Gautama, utemeljitelj budizma koji je kasnije postao poznat kao Buddha, ลพivio je tijekom 5. stoljeฤa pr. Kr. Gautama je roฤen u bogatoj obitelji kao princ u danaลกnjem Nepalu. Iako je imao lak ลพivot, Gautama je dirnula patnja u svijetu.
Odluฤio je napustiti svoj raskoลกni naฤin ลพivota i prihvatiti siromaลกtvo, ลกto je znaฤajan trenutak u priฤi o tome kako je nastao budizam. Kada ni to nije donijelo ispunjenje, Buddha je promovirao ideju Srednjeg puta, koja je kljuฤna za razumijevanje ลกto je budizam. Srednji put oznaฤava postojanje izmeฤu dvije krajnosti โ ลพivota bez socijalnih privilegija, ali i bez pretjeranog liลกavanja, ลกto ga ฤini jedinstvenim meฤu zanimljivostima o budizmu.
Nakon ลกest godina potrage, vjeruje se da je Gautama pronaลกao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla Bodhi. Ostatak svog ลพivota proveo je pouฤavajuฤi druge o tome kako postiฤi ovo duhovno stanje.
Povijest budizma
Kad je Gautama preminuo oko 483. pr. Kr., Njegovi sljedbenici poฤeli su organizirati vjerski pokret. Buddhino uฤenje postalo je temeljem onoga ลกto ฤe se razviti u budizam.
U 3. stoljeฤu pr. Kr., Ashoka Veliki, indijanski car, uฤinio je budizam drลพavnom religijom u Indiji. Graฤeni su budistiฤki samostani i poticalo se na misionarstvo.
Tijekom sljedeฤih nekoliko stoljeฤa, budizam se poฤeo ลกiriti i izvan Indije. Misli i filozofije budista postali su raznoliki, tako da su neki sljedbenici ideje tumaฤili drugaฤije od drugih.
U ลกestom stoljeฤu Huni su napali Indiju i uniลกtili stotine budistiฤkih samostana, ali uljezi su na kraju protjerani iz zemlje. Islam se poฤeo brzo ลกiriti u regiji tijekom srednjeg vijeka, tjerajuฤi budizam u drugi plan.
Vrste budizma
Danas ลกirom svijeta postoje mnogi oblici budizma. Tri glavne vrste koje predstavljaju odreฤena zemljopisna podruฤja ukljuฤuju:
Theravada budizam: rasprostranjen na Tajlandu, ล ri Lanki, Kambodลพi, Laosu i Burmi
Mahayana budizam: prevladava u Kini, Japanu, Tajvanu, Koreji, Singapuru i Vijetnamu
Tibetanski budizam: prevladava u Tibetu, Nepalu, Mongoliji, Butanu i dijelovima Rusije i sjeverne Indije
Svaka od ovih vrsta ลกtuje odreฤene tekstove i ima svoja tumaฤenja, ลกto doprinosi razumijevanju ลกto je budizam. Meฤu zanimljivostima o budizmu istiฤe se postojanje nekoliko podsekta, ukljuฤujuฤi zen budizam i Nirvana budizam, koji donose dodatnu raznolikost ovoj tradiciji. Zanimljivo je da neki oblici budizma ukljuฤuju ideje drugih religija i filozofija, poput taoizma i Bona, ลกto naglaลกava njegovu fleksibilnost i naฤin na koji je evoluirao kroz povijest, odgovarajuฤi na pitanje kako je nastao budizam.
Dharma
Buddhina uฤenja poznata su kao dharma. Uฤio je da su mudrost, dobrota, strpljenje, velikoduลกnost i suosjeฤanje vaลพne vrline.
Konkretno, svi budisti ลพive prema pet moralnih propisa koji zabranjuju:
- ubijanje ลพivih biฤa
- uzimanje onoga ลกto nije dato
- seksualno nedoliฤno ponaลกanje
- laganje
- koriลกtenje droga ili alkohola
ฤetiri plemenite istine
ฤetiri plemenite istine, koje je Buddha uฤio, su:
- istina patnje (dukkha)
- istina uzroka patnje (samudaya)
- istina o kraju patnje (nirhodha)
- istina puta koji nas oslobaฤa patnje (magga)
Ovi principi zajedniฤki objaลกnjavaju zaลกto ljudi povrjeฤuju druge i kako prevladati patnju.
Osmostruki put
Buddha je pouฤavao svoje sljedbenike da se kraj patnje, kako je opisano u ฤetvrtoj Plemenitoj Istini, moลพe postiฤi Osmerostruki put.
Bez posebnog redoslijeda, Osmostruki put budizma uฤi sljedeฤe ideale za etiฤko ponaลกanje, mentalno uฤeniลกtvo i postizanje mudrosti:
- ispravno razumijevanje (Samma ditthi)
- ispravna misao (Samma sankappa)
- pravi govor (Samma vaca)
- ispravna akcija (Samma kammanta)
- pravo na ลพivot (Samma ajiva)
- ispravan napor (Samma vayama)
- ispravna paลพnja (Samma sati)
- prava koncentracija (Samma samadhi)
Budistiฤka sveta knjiga
Budisti ลกtuju mnoge svete tekstove i spise. Neke od najvaลพnijih su:
Tipitaka: Smatra se da su ovi tekstovi, poznati kao tri koลกare, najranija zbirka budistiฤkih spisa.
Sutre: Postoji viลกe od 2000 sutri, koje su sveta uฤenja uglavnom prihvaฤana od strane mahajanskih budista.
Knjiga mrtvih: Ovaj tibetanski tekst detaljno opisuje faze smrti.
Dalai Lama
Dalai Lama, kao vodeฤi redovnik u tibetanskom budizmu, predstavlja simboliฤnu figuru koja pomaลพe u razumijevanju ลกto je budizam. Prema uฤenjima ove tradicije, sljedbenici vjeruju da je Dalai Lama reinkarnacija proลกlog Lame koji se odluฤio ponovno roditi kako bi pomogao ฤovjeฤanstvu, ลกto je jedna od fascinantnih zanimljivosti o budizmu. Kroz povijest je postojalo 14 Dalai Lama, a njihova uloga i znaฤaj dodatno osvjetljavaju bogatstvo i dubinu budizma, ฤime se jasno vidi kako je nastao budizam i kako se razvijao kroz stoljeฤa.
Dalai Lama je takoฤer upravljao Tibetom sve dok Kinezi nisu preuzeli kontrolu 1959. godine. Sadaลกnji Dalai Lama, Lhamo Thondup, roฤen je 1935. godine.
Budistiฤki praznici
Budisti svake godine slave Vesak, festival kojim se obiljeลพava Buddhino roฤenje, prosvjetljenje i smrt.
Tijekom svake mjeseฤeve ฤetvrtine sljedbenici budizma sudjeluju u ceremoniji nazvanoj Uposatha. Ovo poลกtovanje omoguฤava budistima da obnove svoju predanost svojim uฤenjima.
Oni takoฤer slave budistiฤku Novu godinu i sudjeluju na nekoliko drugih godiลกnjih festivala.