Priče o skrivenim, razvijenim civilizacijama i mitskim mjestima kao što je drevni grad Atlantida oduvijek su intrigirale filozofe i znanstvenike. Ovaj grad često se naziva i Atlantis ili Atlantica, a prema izvorima grad se nalazio na otoku u blizini Gibraltarskog tjesnaca, te se za njega vjeruje da je potonuo nakon katastrofalnog potresa ili tsunamija.
Ipak, većina ljudi Atlantidu smatra fikcijom. O Atlantidi je pisao Platon, jedan od najutjecajnijih filozofa u ljudskoj povijesti, ali njegova priča o Atlantidi gotovo je sigurno plod fikcije, a ne stvarnosti. Mnoge je činjenice o mitskim gradovima teško potvrditi ili opovrgnuti, a pogotovo kad se radi o gradovima koji su smješteni ispod nulte razine mora!
Mnogi vjeruju da su uz Atlantidu povezane i sirene, ali danas zaista ne možemo sa sigurnošću reći da je bilo koji od ovih mitova istinit. Ipak, zahvalni smo na inspiraciji koju su pružili redateljima, piscima, slikarima i glazbenicima.
Istina ili laž, priča o ovom misterioznom otoku oduvijek je nešto što je privuklo pažnju ljudi i upravo zato i dan danas inspirira umjetnike i ima važno mjesto u općoj kulturi.
Atlantida koju je opisao Platon
Platon je jedan od najznačajnijih filozofa Antike, i ostavio je nezamjenjiv trag sa svojim učenjima o idejama, dobru, materiji i slično. Zbog toga je u svoje vrijeme, ali i kasnije, zaradio poštovanje mnogih filozofa, povjesničara i velikih mislioca.
U svojim dijalozima, kroz lik Kritija, Platon po prvi puta opisuje moćno i napredno carstvo Atlantidu, koja je doživjelo svoj pad samo u jednoj noći i jednome danu, kada je potonulo ispod valova.
Platon opisuje Atlantidu kao otok nešto veći od Libije i Male Azije zajedno, te ga smješta na Atlantik, iza Herkulovih stupova koji su tada označavali Gibraltarski tjesnac.
Kultura ovog gradića opisana je kao napredna s ustavom kakvog je Platon opisao u svom djelu „Republika“. Još i danas traje rasprava o tome je li Platon jednostavno imao bujnu maštu ili su tadašnje drevne civilizacije znale nešto što mi danas ne znamo.
Ovaj grad bio je pod zaštitom moćnog boga Posejdona, Zeusova brata i boga mora i potresa. Njegov sin Atlas ujedno je bio i kralj otoka zbog čega otok i okolno more po njemu i dobiva svoja imena.
Prema legendi, Atlantida je bila dom prekrasnoj Cleito, koju je oženio sam bog Posejdon nakon što su joj umrla oba roditelja. Ova romantična priča raširila se u svijetu mitologije te je inspirirala mnoga umjetnička djela i priče.
Imali su desetero djece, tj. pet pari blizanaca, od kojih je vodstvo preuzeo upravo spomenuti Atlas koji je bio najstariji od njih. Vjerovalo se da su stanovnici Atlantide upravo zato bili polubogovi, kao potomci desetero sinova Posejdona i Cleito, a njihova mornarica bila je jedna od najjačih u svijetu.
Atlantida je izgrađena tako da ima jezgru okruženu koncentričnim kanalima povezanim s morem. U samom središtu nalazila se palača na planini gdje se nalazio i hram posvećen Cleiti i Posejdonu, kao i zlatne statue potomaka deset kraljeva i njihovih žena. Najveći zlatni kip je naravno bio posvećen Posejdonu: Posejdon vozi kočiju koju nose krilati konji.
Platon ističe da su na početku stanovnici bili pobožni i poslušni, „ujedinjujući blagost s mudrošću“ te su prezirali sve osim vrline. Iako su imali zlato i imovinu smatrali su je teretom i vježbali su samokontrolu. Tada ova drevna civilizacija još uvijek nije bila opijena luksuzom u kojemu su živjeli, no to se ubrzo promijenilo.
Prema Platonu, priča o Atlantidi je zapravo priča o ljudskom odnosu s moći. Kako su Atlantiđani napredovali i kako je njihovo carstvo raslo i postajalo moćnije, stanovnici su postali sve nemoralniji.
Osvojili su Afriku do Egipta i Europu do Tirenije, tj. današnje etruščanske Italije dok ih u konačnici nisu porazili Atenjani sa svojim saveznicima.
Zlo i bezbožnost koje je nastalo u Atlantidi na kraju biva kažnjeno potresima i poplavama u kojima je drevni grad progutalo more. Nestanak Atlantide tako je uzrokovan gnjevom bogova.
Atlantida – Koliko je vjerodostojna Platonova priča o izgubljenom otoku?
Kritija iz Platonova Dijaloga govori kako je priču o Atlantidi čuo od svog djeda, koji ju je čuo id atenskog državnika Solomana, koji je informaciju dobio od egipatskog svećenika. Dakle, prema Platonu priča je prošla kroz mnoštvo usta, no danas nije sigurno da li je Platon vjerovao vlastitoj priči ili ne, no ono što je sigurno jest da je preko nje izložio svoje brojne ideje o idealnom društvu.
Sama priča o Atlantidu u Platonovo vrijeme (4. stoljeće prije Krista) bila je prilično kontroverzna: neki njegovi sljedbenici poput Crantora vjerovali su u ovu legendu, dok su drugi poput Strabona to uzeli s dozom kritike. Dakle, već tada postojao je skepticizam o vjerodostojnosti Platonove legende, a danas je poznato da ova civilizacija gotovo sigurno nije postojala.
Atlantida i vanzemaljska civilizacija
Jedna od legendi o Atlantidi govori o njenom vanzemaljskom porijeklu. Postoji vjerovanje da se grad Atlantida nalazio na Marsu te da je bila riječ o koloniji vanzemaljske civilizacije, u kojoj su ljudi imali posebne moći kao npr. upravljanje vremenom.
Također se vjerovalo da je prosječni životni vijek takve osobe bio otprilike 800 godina, a ljudi su bili viši i mnogo ljepši od onih danas. Ovdje postaje jasno da je priča o Atlantidi vrlo vjerojatno plod vrlo bujne mašte određenih geografa i povjesničara, ali postoje i teorije koje govore kako su isti upravo izmislili ove maštovite priče kako bi odvukli ljudsku pažnju s prave Atlantide.
Arheološki pokušaji pronalaska Atlantide
U novije doba Atlantidu se pokušalo povezati s određenim arheološkim nalazištima. Mnogi su žarko željeli da Atlantida bude prava te su povjesničari i arheolozi uvijek razmatrali je li to mogućnost – svaki put kad je nađen neki novi grad, a nalazi se u blizini vode, nastala je nova teorija.
Najzanimljivija teorija je ona povezana sa Santorinijem, iliti cikladskim gradom Akrotiri koji je bio važno trgovačko središte tijekom 3. tisućljeća prije Krista.
Grad je bio vrlo razvijen, s raskošnim višekatnicama i naprednim kanalizacijskim sustavom koji je prethodio drugim gradovima u to vrijeme i bio u razini rimske gradnje koja tek dolazi u narednim stoljećima.
Ovaj grad Akrotiri uništen je u 17. ili 16. stoljeću prije Krista erupcijom vulkana Theran koji je uništio grad i okolicu potresima i tsunamijem. Neki povjesničari smatraju da je upravo Akrotirija nadahnuće to jest inspiracija iza Platonove priče o Atlantidi te da je posudio brojne elemente iz usmene predaje o katastrofalnom uništenju grada.
Ipak, danas se vjeruje da je to sve pseudoznanost, jer postoji iznimno mnogo teorija o Atlantidi i neki povjesničari vjeruju da „gdje god u Mediteranu izaberete točku, netko je već rekao da se Atlantida nalazila ovdje“.
Atlantida u popularnoj kulturi
Nakon Platonova zapisa o Atlantidi u 4. stoljeću prije Krista, mnogi umjetnici bili su fascinirani ovom legendom. Tako, tisućljećima nakon nastaju brojna djela, filmovi i serije inspirirane ovim misterioznim otokom i njegovim potopom.
Krajem 19. stoljeća Ignatius Donnelly je napisao knjigu pod nazivom „Atlantida: Pretpotopni svijet“, a knjiga je postala vrlo popularna.
Jedno od najvažnijih djela koje je pronašlo inspiraciju u Atlantidi je roman „Dvadeset tisuća milja pod morem“ od Julesa Vernea gdje poznata podmornica kapetana Nema, Nautilus posjećuje izgubljeni grad Atlantidu i njezine ruševine duboko pod morem.
C. J. Cutcliffe stvara još jedan klasik, „Izgubljeni kontinent: Priča o Atlantidi“. U ovom djelu vojnik i svećenik Deucalion pokušava spasiti grad od njegove propasti , no pod vlasti zle kraljice Phorenice Atlantida nestaje pod valovima.
Atlantida se proteže kroz mnoga djela kao glavni motiv u knjigama o izgubljenim gradovima i razvijenim civilizacijama.
Od filmova inspiriranih Atlantidom, najvažniji je Disneyev animirani film iz 2001. godine, Atlantida – Izgubljeno carstvo“ koje prati mladog povjesničara koji pronalazi izgubljen grad i brani ga od pohlepe vanjskog svijeta. Naravno, je važan i animirani film iz 1954. godine koji je izravna depikcija Verneova romana „Dvadeset tisuća milja pod morem“.
Što se tiče modernijeg prikaza Atlantide, nju vidimo u Marvelovom superherojskom filmu „Aquaman“ gdje glavni junak pokušava osvojiti prijestolje Atlantide koje je oduzeo njegov polubrat Orm.
Postoje još mnoge priče koje se povezuju s Atlantidom, ali ovo su svakako najpoznatije i najvjernije prikazane. Sama po sebi, Atlantida je motivirala ideju izgubljenog grada ispod vode. Danas na Internetu možete pronaći veliki broj amaterskih slikara koji se bave upravo ovim motivima, a ako ste talentirani, možda se i sami možete okušati u vjernom prikazivanju Atlantide.
Atlantida – 10 zanimljivosti koje sigurno niste znali
1. Platon je namjeravao napisati tri knjige o Atlantidi. Na kraju je u potpunosti dovršio samo jednu knjigu i napisao mali dio druge, dok treću i posljednju nije nikada niti počeo pisati.
2. U Atlantidi su postojali jedinstveni topli izvori prirodnog porijekla koji su imali čarobnu moć da povećaju snage i poboljšaju zdravlje ljudima koji su pili vodu iz njih ili se kupali u njima.
3. Neke legende tvrde da su stanovnici Atlantide bili elita i zbog toga nisu smjeli raditi, već su za njih radili robovi. Njihovo je zdravlje moralo biti očuvano.
4. Atlantida je bila toliko bogat grad da nije imao potrebu trgovati s ostalima jer se u njemu nalazilo sve što je bilo potrebno njegovim stanovnicima.
5. Atlantida je možda bila vanzemaljskog podrijetla, a njeni su stanovnici došli iz zviježđa koje se zove Lyra.