Psihologija je znanstveno proučavanje uma i ponašanja. Tijekom godina navedena je praksa bila podložna mnogim pogrešnim predodžbama u vezi s njenom pravom prirodom kao i onih koji je prakticiraju. Ipak, brojna otkrića o ljudskoj psihi i mnoge psihološke činjenice koje proizlaze iz njena proučavanja jedna su od zabavnih stvari u vezi sa psihologijom.
Zanimljive psihološke činjenice
U nastavku smo za vas pripremili neke od najzanimljivijih psiholoških činjenica koje bi vam čak mogle dobro doći u svakodnevnom životu.
Sve što vaš um kaže ima ekvivalentnu reakciju stanica u vašem tijelu.
To je razlog zašto količina negativnosti na kraju sruši vaš imunološki sustav i učini da se osjećate bolesnima.
Sarkazam je znak zdravog mozga.
Ljudi koji odmah mogu upotrijebiti sarkazam kao odgovor na trivijalno pitanje imaju zdrave umove. Štoviše, oni koji mogu dobro razumjeti sarkazam također su dobri u čitanju ljudskih misli.
Zijevanje kad netko drugi zijeva pokazuje empatiju.
Ako zijevate kad vidite da netko drugi zijeva uobičajena je pojava, unatoč tome što se ne osjećate umorno niti pospano. Jedna teorija o njegovoj zaraznosti je da je ljudi ‘kopiraju’ kako bi pokazali empatiju.
Stoga je manja vjerojatnost da će mala djeca i mladi ljudi s autizmom imati ove simptome jer tek trebaju naučiti suosjećanje.
Suze ukazuju na razlog nečijeg plača.
Ako je prva suza potekla iz desnog oka, osoba plače suzama radosnicama. U suprotnom slučaju, osoba plače od boli. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Osoba nakon smrti ima još 7 minuta moždane aktivnosti.
U tim trenucima vide svoja sjećanja u nizu poput sna.
Duljina vašeg jezika govori o vašoj seksualnoj znatiželji.
Ako si uspijete polizati lakat, to znači da ste spremniji i otvoreniji za iskušavanje novih iskustava.
Način na koji se odijevate povezan je s vašim raspoloženjem.
Nije sve samo u boji koju odaberete nositi. Odijevanje također može pomoći da ostanete stabilni i sretni.
Jednu negativnu stvar može nadmašiti samo pet pozitivnih stvari.
Vaš mozak više pamti loša iskustva umjesto dobrih; učinak je stvari koja se zove ‘negativna pristranost’. To je također razlog zašto često nastavljate razmišljati o tome kako je, npr., kolega kritizirao vaš outfit unatoč tome što ste čuli kompliment od svog klijenta.
Kako bismo u glavi imali tu ravnotežu, omjer pozitivnog prema negativnom je 5:1.
Hrana koju je napravio netko drugi ima bolji okus od one koju ste napravili sami, unatoč istom receptu.
Studija je pokazala da pripremanje obroka zahtijeva da oko njega stojite toliko dugo da se već osjeća manje privlačno kad napokon dođe vrijeme za jelo. Stoga se vaše zadovoljstvo naknadno smanjuje. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Skloni ste vjerovati samo u ono u što želite vjerovati, nenamjerno.
Ljudski mozak također je zarobljen ‘pristranošću potvrde’ koja tjera ljude da prikazuju činjenice kako bi donekle potvrdili ono u što već vjeruju. Na primjer, da vaš djed promijeni svoje političko mišljenje ima male ili nikakve šanse unatoč vašim pokušajima da mu promijenite mišljenje. To je samo jedna od psiholoških činjenica koju ne možete promijeniti i jednostavno morate prihvatiti.
Razmišljanje na drugom jeziku čini da vaša odluka zvuči racionalnije.
Manje ste pronicljivi u pogledu novca na svom materinjem jeziku. Drugim riječima, jezik koji koristite može uvelike utjecati na vaše odluke.
Što je pravilo strože, to ga ljudi više žele kršiti.
Psiholozi su otkrili kako ovaj fenomen ‘reaktancije’ utječe na ljudsku percepciju pravila. Naime, situacija je takva da nas kao ljude intrigira nešto što je zabranjeno. Stoga, što je neko pravilo strože, to nam je intrigantnija ideja da ga prekršimo.
To je izrazito vidljivo kod tinejdžera i mladih ljudi koji su, uz takvu ljudsku prirodu, u fazi znatiželje.
Vaši su snovi značajniji od vaših svjesnih misli.
Od svih snova koje ste sanjali, 70% njih sadrži tajne poruke. To znači da oni imaju veću važnost i vrijednost od stvari koje mislite u svojoj svijesti. Naime, značenje snova nije isto kod svakoga.
Imati plan B samo bi smanjilo vjerojatnost da će plan A uspjeti.
Sveučilište u Pennsylvaniji održalo je niz eksperimenata koji su otkrili da su volonteri koji su pripremili rezervni plan prije početka zadatka prošli lošije od onih koji nisu. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Strah je zapravo dobar osjećaj ako niste stvarno u opasnosti.
Ima ljudi koji vole strašne filmove, a ima i onih koji ih ne vole, a razlika bi mogla biti u hormonima. Takve vam aktivnosti daju adrenalin, dopamin i endorfine kao reakciju na borbu ili bijeg. Međutim, vaš mozak zna da niste u stvarnoj opasnosti, pa se i dalje osjećate dobro bez obzira koliko se bojite.
Više vam je stalo do jedne osobe nego do velikih skupina.
Jedna je studija sa Sveučilišta u Pennsylvaniji imala jednu grupu koja je učila o izgladnjeloj djevojčici, drugu grupu koja je učila o izgladnjelim milijunima i treću grupu koja je učila o obje situacije. Rezultati su pokazali da su ljudi koji su čuli za djevojčicu donirali dvostruko veći iznos nego kada su čuli statistiku. Psiholozi vjeruju da, iako biste rado pomogli svima, zaključili biste da vaš mali udio ne može učiniti puno kada se problem čini prevelikim. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Ljudi radije žele očekivati nešto loše, nego da ne znaju što očekivati.
Istraživači su otkrili da je nešto negativno što će se dogoditi manje stresno nego uopće ne znati kako će stvari završiti.
Dio vašeg mozga koji predviđa posljedice postaje aktivniji kada nemate pojma što očekivati.
Uzvraćanje usluge u je vašoj prirodi.
Dobri maniri ne mogu uzeti zasluge u odnosu na ‘pravilo reciprociteta’. Ova vas moždana naredba ‘programira’ tako da želite pomoći nekome tko je pomogao vama.
Ispitivanje o stvarima pomaže vam da ih bolje zapamtite.
Testiranje i ispitivanje je učinkovit alat za učenje. Studija je otkrila da informacija može trajati dulje u sjećanju osobe koja je testirana, nego kada se samo proučava bez potrebe da se te informacije odmah prisjeti. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Opsjednuti ste stvarima za koje smatrate da vam nedostaju.
Uzmimo za primjer novac. Ljudski mozak je osjetljiv na nestašicu; stalno se osjećate da vam nedostaju stvari koje su vam potrebne. Poljoprivrednici, na primjer, smišljaju bolje planove kada je novčani tok dobar, nego kada nema priljeva novca.
U stalnoj ste potrazi za ljudskim licima u neživim predmetima.
Taj se osjećaj naziva “pareidolija” za koju znanstvenici misle da je proizašla iz ideje da je prepoznavanje lica važan dio društvenog života. To uključuje način na koji vaš mozak teži pronaći lice tamo gdje ga nema.
Ljudi će radije promijeniti činjenice nego promijeniti svoje mišljenje o ljudima.
Koliko god ‘kognitivna disonanca’ bila normalna, mrzite kada je stvarnost u suprotnosti s vašim uvjerenjima. To objašnjava zašto potkopavate nedjela voljene osobe unatoč tome što su loša.
Plakanje nosi svoje koristi.
Nakon plakanja biste se mogli osjećati puno bolje, mogao bi vam se smanjiti stres i to bi vam čak moglo pomoći u održavanju zdravlja vašeg tijela. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Moguće je biti siguran u nešto čak i bez činjenica ili obrazloženja.
Podvrgavanje električnoj simulaciji tog specifičnog dijela vašeg mozga moglo bi izazvati osjećaj sigurnosti unatoč nedostatku dokaza ili logike.
Neki ljudi se boje osjećaja prevelike sreće.
To je zbog straha od toga da bi se nakon toga moglo dogoditi nešto tragično.
Postoji razlog zašto vam je neka pjesma najdraža.
Ne radi se samo o tekstu ili melodiji, to je zato što tu pjesmu povezujete s emotivnim događajem u svom životu. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Pametni ljudi imaju tendenciju omalovažavati sami sebe.
Postoji izreka: „Pametan čovjek zna da je glup, no glup čovjek misli da je pametan“. Ova psihološka činjenica bi vas mogla navesti da ponovno analizirate sebe i ljude koje poznajete.
Bol koju osjećate kad vas netko ignorira ili ne doživljava na određeni način nije pretjerana reakcija.
Taj osjećaj ima slične kemijske učinke kao i fizička bol. Stoga se vaš mozak odbijanjem od strane neke osobe nosi kao s fizičkom boli.
Biti usamljen je gore za vaše zdravlje nego što zapravo mislite.
Studija Sveučilišta Harvard otkrila je vezu između ekstremne usamljenosti i istih razina proteina za zgrušavanje krvi odgovornih za moždani i srčani udar.
Drugim riječima, nedostatak prijatelja moglo bi imati isti smrtonosni učinak kao pušenje. No, usamljenost je nešto što svatko doživljava drugačije, neki to vole, neki ne. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Psihološke činjenice dokazale su da moć umanjuje čovjekovu empatiju brigu za druge.
Osim Stanfordskog zatvorskog eksperimenta, druge studije pokazale su da ljudi koji su na poziciji moći lošije procjenjuju tuđe osjećaje. To se vidi u njihovom nedostatku izraza lica koji je glavni pokazatelj gubitka empatije.
Vaš mozak pridaje manje značaja dugoročnim rokovima.
Da, svoje obaveze odgađate iz psiholoških razloga. Mozak vas tjera da odredite prioritete hitnih zadataka, bez obzira na njihovu važnost, upravo zato što zna da biste ih mogli obaviti.
Optimizam se može naučiti.
Štoviše, istraživači su primijetili da to možete sami naučiti.
Ono što se smatra normalnom razinom anksioznosti tijekom godina je znatnije poraslo.
Prosječni psihijatrijski pacijenti iz 1950-ih pokazali su istu razinu anksioznosti koja se može pronaći kod današnjeg prosječnog srednjoškolca. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Ljudi u dobi od 18 do 33 godine imaju najviše stresa.
Razine stresa imaju tendenciju smanjenja tek nakon granične dobi od 33 godine.
Francuska je najdepresivnija zemlja na svijetu.
Na svakih 5 ljudi, 1 pati od depresije. Sveukupno više od ⅓ Europljana ima poremećaj mentalnog zdravlja.
Umjetnici iz kreativnih područja imaju 8% veće šanse oboljeti od bipolarnog poremećaja od onih iz manje kreativnih područja.
Istraživanja su otkrila vezu između bipolarnog poremećaja i kreativnosti osobe. Ali to definitivno ne znači da svi kreativni ljudi imaju bipolarni poremećaj i da nisu svi s bipolarnim poremećajem kreativni.
Slomljeno srce moglo bi biti legitiman uzrok smrti.
Sindrom slomljenog srca naziva se i stresna kardiomiopatija, a može dovesti do kritičnog, kratkotrajnog kvara srčanog mišića. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Utjecaj moći mogao bi na osobu imati isti učinak kao i traumatska ozljeda mozga.
Žrtve postaju nepredvidljivije, manje su zabrinute za rizike i manje su vješte u suosjećanju i odlučnosti.
Vaša ovisnost o društvenim mrežama rezultat je njihove psihološke sheme.
Ova je formula pravi razlog zašto nastavljate skrolati Facebookom unatoč tome što idete samo provjeriti neke obavijesti. Biti u mogućnosti doslovno ostati na mjestu bez obzira na interakciju i aktivnost relevantna je za beskonačno skrolanje gdje vaš mozak zapravo ne dobiva nikakav znak za zaustavljanje. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Postoji psihološki razlog zašto vam se učinilo kao da vam telefon vibrira kada zapravo nemate obavijesti.
Ovo stanje se naziva sindrom fantomske vibracije, a od njega pati nevjerojatnih 68% populacije.
Ako ste uvjereni da je u vas zaljubljen vaš idol, velika je vjerojatnost da bolujete od psihičke bolesti.
Psihološki poremećaj nazvan ‘erotomanija’ javlja se onda kada neka osoba vjeruje da je njen idol u nju zaljubljen.
Neki ljudi svoj život žive kao da su u TV reality showu.
Pate od onoga što se naziva Trumanov sindrom. Pacijenti s ovim psihičkim poremećajem vjeruju da su doista zvijezde reality TV showa. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Previsoka očekivanja vezana za Pariz mogu uzrokovati poremećaj mentalnog zdravlja.
Uglavnom Japanci pate od Pariškog sindroma, psihološkog poremećaja uzrokovanog razočaranjem zbog spoznaje da Pariz nije onakav kakav su očekivali.
Hikikomori je uobičajeno stanje mentalnog zdravlja kod japanskih muškaraca.
Otprilike milijun ove populacije godinama se zaključava u svoje spavaće sobe. S tim stvaraju socijalne i zdravstvene probleme koji se nazivaju hikikomori. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Narcisoidni poremećaj osobnosti javlja se u oko 6% populacije.
Ovo stanje pokazuje simptome oštrog osjećaja vlastite važnosti i očitog nedostatka empatije. Osoba s narcisoidnim poremećajem osobnosti često također pati od depresije ili anksioznosti.
Tylenol a.k.a. acetaminofen nije dobar samo za fizičke bolove i groznicu.
Također je poznato da ublažava psihološka stanja poput društvenog odbacivanja. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Antidepresivi imaju više od samih seksualnih nuspojava.
Ova terapija bi također mogla potisnuti sve ljudske emocije relevantne za ljubav i romansu.
Postoji psihološki razlog iza vaše želje za plažom kada trebate odmor.
Pogled na vodu ima onaj umirujući učinak koji ljude koji joj svjedoče čini sretnijim, smirenijim i još kreativnijim. Stoga je živjeti s takvim pogledom vrlo dobra ideja. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Paranoja ima svoju suprotnu dispoziciju.
Poznata kao pronoia, ova zabluda vas navodi da mislite da ljudi imaju tajne planove za izgradnju vašeg uspjeha.
Ljudi više cijene predmete kada su ih sami sastavili, čak i samo djelomično.
Prvenstveno nazvan po namještaju iz poznate trgovine, ‘IKEA efekt’ uzrok je neracionalno visoke vrijednosti takvih predmeta unatoč kvaliteti krajnjeg rezultata. Ova je tvrdnja dio psiholoških činjenica.
Film Leonarda Dicapria ‘Početak’ istaknuo je ideje psiholoških znanstvenika.
Iznad specijalnih efekata i sjajnih glumaca, u filmu leži duboka priča.
Skromno je demonstrirao kako se ideje mogu usaditi u nečiji um i integrirati u njegovu memoriju.
Rođen je na Floridi 1955. godine. Osim njega, u njegovoj glavi boravi još 23 osobnosti, od kojih su 2 počinile zločine poput pljački i silovanja.
Međutim, Billy nije služio zatvorsku kaznu i umjesto toga poslan je u atenski Centar za mentalno zdravlje.
Ovo su bile neke od šokantnih psiholoških činjenica za koje možda do sad niste znali. Uglavnom, nadamo se da ste svakako saznali nešto novo te da ćete te činjenice dijeliti sa svojim prijateljima.