Iako postoji nekoliko razlika između joge i pilatesa, i jedno i drugo su prakse uma i tijela koje se usredotočuju na fizičku kondiciju, fleksibilnost i opću dobrobit, ali imaju jasne razlike u pogledu svog podrijetla, tehnika i ciljeva.
7 razlika između joge i pilatesa
U nastavku donosimo 7 važnih razlika joge i pilatesa, koje će vam pomoći da upoznate povijest i fokus i jedne i druge discipline, a na kraju teksta moći ćete informirano odlučiti koju od ove dvije vrlo popularne discipline odabrati za vlastitu praksu i vježbanje.
1. Porijeklo
Joga
Porijeklo joge može se pratiti tisućama godina unatrag do drevne Indije. Točan vremenski slijed i porijeklo joge donekle su složeni jer se razvijala stoljećima kroz različite tekstove, tradicije i utjecaje:
Civilizacija doline Inda
Neki arheološki dokazi upućuju na to da joga možda ima svoje korijene u civilizaciji doline Inda, koja je postojala oko 3300.-1300. godine prije Krista na području današnje Indije i Pakistana. Iz tog razdoblja pronađeni su artefakti koji prikazuju položaje slične jogi i meditativne prakse.
Vedski period
Najraniji pisani zapisi o jogi mogu se pronaći u drevnim indijskim spisima poznatim kao Vede, koji datiraju oko 1500. godine prije nove ere. Joga je u početku bila dio vedskih vjerskih rituala i prakticirala se za povezivanje s božanskim.
Upanišade
Upanišade, zbirka drevnih indijskih tekstova, proširile su duhovne i filozofske aspekte joge. Ovi su tekstovi istraživali koncept jastva (Atmana) i njegove veze s krajnjom stvarnošću (Brahman), što je temeljna ideja u mnogim oblicima joge.
Patanjalijeve joga sutre
Najznačajnija prekretnica u formalizaciji joge došla je s komponiranjem Yoga sutri mudraca Patanjalija, za koje se procjenjuje da su napisane oko 200. godine prije Krista do 200. godine. Yoga Sutre su skup od 196 aforizama koji ocrtavaju filozofiju i praksu klasične joge. Smatraju se jednim od temeljnih tekstova joga filozofije.
Hatha joga
Tradicija Hatha Yoge, koja se usredotočuje na fizičke položaje (asane) i kontrolu disanja (pranayama), pojavila se u srednjem vijeku kao način pripreme tijela za meditaciju i duhovno buđenje. Tekstovi poput Hatha Yoga Pradipika, napisani u 15. stoljeću, davali su smjernice o prakticiranju Hatha Yoge.
Suvremena joga
Joga je počela stjecati međunarodno priznanje i popularnost u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću. Tome su uvelike zaslužni napori indijskih gurua joge koji su putovali na Zapad, poput Swamija Vivekanande i Paramahanse Yoganande. Ti su učitelji predstavili jogu zapadnoj publici, a ona se postupno razvila u razne škole, stilove i prakse koje su danas nadaleko poznate.
Pilates
Pilates je početkom 20. stoljeća razvio Joseph Pilates, njemački fitness entuzijast. U početku je zamišljen kao sustav vježbi za poboljšanje tjelesne spremnosti i snage, s naglaskom na stabilnost jezgre.
Joseph Pilates
Pilates metoda je dobila ime po svom osnivaču, Josephu Pilatesu, koji je rođen u Njemačkoj 1883. Joseph Pilates je bio boležljivo dijete koje je patilo od raznih zdravstvenih problema, uključujući astmu, rahitis i reumatsku groznicu. Život je posvetio poboljšanju vlastite fizičke kondicije i pritom razvio Pilates sustav.
Internacija za vrijeme I. svjetskog rata
Tijekom Prvog svjetskog rata, Joseph Pilates bio je interniran u britanski civilni logor, gdje je počeo raditi s kolegama zatočenicima koji su patili od ozljeda i bolesti. Iskoristio je svoje znanje o anatomiji, jogi, borilačkim vještinama i drugim fitness sustavima kako bi razvio niz vježbi usmjerenih na poboljšanje fizičke snage, fleksibilnosti i cjelokupnog zdravlja. Postavio je opruge na bolničke krevete, stvarajući rudimentarni oblik opreme koja se koristi u suvremenom pilatesu.
Razvoj u Sjedinjenim Američkim Državama
Nakon rata, Joseph Pilates emigrirao je u Sjedinjene Države i 1920-ih osnovao studio u New Yorku. On i njegova supruga Clara nastavili su razvijati i usavršavati metodu pilatesa, radeći sa širokim spektrom klijenata, uključujući plesače i sportaše. Metoda je stekla popularnost, osobito u plesnoj zajednici, jer je pomogla u poboljšanju snage i fleksibilnosti.
Principi pilatesa
Joseph Pilates naglasio je nekoliko ključnih načela u svojoj metodi, uključujući koncentraciju, kontrolu, centriranje (fokusiranje na srž), preciznost, dah i protok. Ova su načela sastavni dio pilates vježbi i pomažu u promicanju pažnje i pravilne forme tijekom vježbanja.
Nasljedstvo i suvremeni pilates
Nakon smrti Josepha Pilatesa 1967., njegova se metoda nastavila razvijati i širiti. Mnogi instruktori pilatesa prilagodili su i modernizirali sustav, ugrađujući suvremena znanja iz anatomije i znanosti o vježbanju. Danas postoje različite škole i stilovi pilatesa, uključujući klasični pilates (koji se usko pridržava izvorne metode Josepha Pilatesa) i suvremeni pilates (koji uključuje novije tehnike i opremu).
2. Fokus
Joga
U razlike joge i pilatesa ubraja se i to što joga ima širi fokus koji uključuje fizičke položaje (asane), tehnike disanja (pranayama), meditaciju i etička načela. Cilj joj je ujediniti um, tijelo i duh i često ima više duhovnu ili filozofsku komponentu, što je jedna od glavnih razlika između joge i pilatesa. Glavna područja fokusa joge uključuju:
Tjelesno zdravlje
Joga uključuje širok raspon fizičkih položaja (asana) i pokreta koji su osmišljeni za poboljšanje fleksibilnosti, snage, ravnoteže i koordinacije. Ovi položaji također pomažu poboljšati cirkulaciju, povećati tonus mišića i poboljšati cjelokupnu fizičku kondiciju. Mnogi se ljudi okreću jogi kao obliku vježbanja i kondicioniranja tijela.
Mentalna jasnoća i smanjenje stresa
Joga stavlja snažan naglasak na kontrolu disanja (pranayama) i tehnike meditacije. Regulacijom daha i smirivanjem uma, praktikanti mogu iskusiti povećanu mentalnu jasnoću, smanjeni stres i veću opuštenost. To može biti posebno korisno u današnjem brzom i često stresnom svijetu.
Duhovni rast
Za neke pojedince joga je duhovna praksa koja ima za cilj povezati praktikanta s njihovim unutarnjim jastvom i univerzalnom sviješću. Duhovni aspekti joge ukorijenjeni su u indijskoj filozofskoj tradiciji i mogu uključivati koncepte poput samospoznaje, samoaktualizacije i postizanja osjećaja jedinstva s božanskim ili svemirom.
Etička i moralna načela
Neki oblici joge, osobito u tradicionalnoj filozofiji joge, uključuju etičke i moralne smjernice, kao što su Yame (ograničenja) i Niyame (obdržavanja). Ova načela daju okvir za uravnotežen i čestit život, što je bitan aspekt joge za one koji slijede njezine duhovne i filozofske tradicije.
Pilates
Pilates se primarno fokusira na fizičku spremnost i snagu temelja. Naglašava kontrolirane pokrete za poboljšanje držanja, ravnoteže i mišićne snage, s manjim naglaskom na duhovnosti. Ovo su glavna područja fokusa u pilatesu:
Snaga jezgre
Jedno od središnjih načela Pilatesa je razvoj snažne i stabilne jezgre. To uključuje mišiće trbuha, donjeg dijela leđa i zdjelice. Pilates vježbe imaju za cilj ojačati i tonirati ove mišiće jezgre, što može dovesti do boljeg držanja i poravnanja kralježnice.
Fleksibilnost
Pilates potiče fleksibilnost nizom vježbi koje istežu i izdužuju mišiće. Povećana fleksibilnost može poboljšati pokretljivost zglobova, smanjiti rizik od ozljeda i poboljšati ukupnu kvalitetu pokreta.
Ravnoteža i koordinacija
Mnoge vježbe pilatesa zahtijevaju preciznost i kontrolu, što pomaže u poboljšanju ravnoteže i koordinacije. Ovo može biti osobito korisno za sportaše, plesače i pojedince koji žele poboljšati svoju sportsku izvedbu.
Primarni cilj pilatesa je stvoriti uravnoteženo i snažno tijelo koje se kreće učinkovito i s dobrim usklađivanjem. Iako pilates možda nema iste duhovne ili filozofske elemente kao joga, on je učinkovita metoda za promicanje tjelesne kondicije, poboljšanje držanja i poboljšanje općeg blagostanja. Pogodan je za osobe svih razina kondicije i može se prilagoditi različitim potrebama i ciljevima.
3. Tehnike
Joga
Joga obuhvaća širok raspon tehnika koje se bave fizičkim, mentalnim i duhovnim aspektima dobrobiti. Ove su tehnike osmišljene za promicanje zdravlja, ravnoteže i samosvijesti. Neke od glavnih tehnika joge uključuju:
Asane (fizički položaji)
Asane su fizički položaji i pokreti u jogi. Pomažu u poboljšanju snage, fleksibilnosti, ravnoteže i držanja. Različiti stilovi joge mogu naglašavati različite skupove asana, a vježbači napreduju od osnovnih prema naprednijim položajima kako stječu iskustvo.
Pranayama (vježbe disanja)
Pranayama uključuje tehnike kontrole daha kojima je cilj regulirati i produbiti dah. Ispravne tehnike disanja mogu pomoći u smirivanju uma, smanjenju stresa i povećanju razine energije. Uobičajene prakse pranayame uključuju duboko disanje dijafragmom, Ujjayi dah i disanje naizmjenično na nosnice.
Meditacija
Meditacija je temeljni aspekt joge, fokusiran na svjesnost, koncentraciju i unutarnji mir. Praktičari često koriste meditaciju za smirivanje uma, smanjenje stresa i povećanje samosvijesti. Različite tehnike meditacije mogu se uključiti u praksu joge, kao što su meditacija svjesnosti, meditacija pune ljubavi (Metta) i meditacija mantre.
Pilates
Pilates uključuje različite tehnike i principe usmjerene na poboljšanje tjelesne spremnosti, snage jezgre, fleksibilnosti i općeg blagostanja. Glavne tehnike i komponente pilatesa uključuju:
Jačanje jezgre
Snaga jezgre je temeljni aspekt pilatesa. Jezgra uključuje mišiće trbuha, donjeg dijela leđa i zdjelice. Pilates vježbe usmjerene su na razvoj snažne i stabilne jezgre za poboljšanje držanja, ravnoteže i cjelokupne kontrole tijela.
Kontrolirani pokreti
Pilates stavlja snažan naglasak na precizne, kontrolirane pokrete. Vježbače se potiče da izvode vježbe u pravilnom obliku i poravnanju, obraćajući veliku pozornost na kvalitetu svojih pokreta. Kontrolirani pokreti pomažu u izgradnji snage, fleksibilnosti i svijesti o tijelu.
Fleksibilnost
Pilates vježbe uključuju pokrete istezanja kojima je cilj poboljšati fleksibilnost i pokretljivost zglobova. To može pomoći smanjiti rizik od ozljeda i poboljšati cjelokupno kretanje.
Vježbe za cijelo tijelo
Pilates vježbe osmišljene su za uključivanje i ciljanje više mišićnih skupina u cijelom tijelu. Dobro zaokružena sesija pilatesa obično uključuje vježbe za noge, ruke, leđa i jezgru.
4. Disanje
Joga
Razlika joge i pilatesa je i u naglasku koji joga stavlja na disanje. Kontrola disanja središnji je element joge, a razne tehnike disanja integrirane su u praksu kako bi se poboljšalo opuštanje, fokus i protok energije. Evo nekoliko ključnih razloga zašto je disanje naglašeno u jogi:
Veza uma i tijela
Joga nastoji stvoriti snažnu vezu uma i tijela, a dah je most između to dvoje. Dah služi kao stalna točka svjesnosti koja povezuje fizički pokret i mentalni fokus. Svjesno disanje pomaže pojedincima da ostanu prisutni u trenutku i održavaju pojačan osjećaj svijesti o tijelu.
Protok energije
Filozofija joge vjeruje da dah nosi pranu, vitalnu životnu snagu ili energiju. Pranayama, praksa kontrole daha, osmišljena je da regulira i pojača protok prane u tijelu. Ispravne tehnike disanja mogu povećati razinu energije i ukupnu vitalnost.
Fokus i koncentracija
Svjesno disanje potiče mentalni fokus i koncentraciju. Kada praktičari svoju pozornost usmjere na ritam daha, manja je vjerojatnost da će biti ometeni vanjskim mislima ili smetnjama. Ovo poboljšava meditativni aspekt joge.
Pilates
Iako pilates također naglašava pravilno disanje, on nije sastavni dio vježbe, što je razlika između joge i pilatesa. Evo zašto je disanje naglašeno u pilatesu:
Angažman jezgre
Pilates stavlja snažan naglasak na razvoj snage jezgre, a koordinirano disanje ključno je za učinkovit angažman jezgre. Ispravne tehnike disanja pomažu aktivirati duboke trbušne mišiće i dijafragmu, koji su ključni za stabilnost i potporu tijela.
Poravnanje i držanje
Kontrola disanja koristi se za olakšavanje i održavanje pravilnog poravnanja i držanja kralježnice tijekom pilates vježbi. Vježbači se često potiču da koriste disanje kako bi izdužili kralježnicu i održali neutralnu zdjelicu, što je ključno za smanjenje rizika od ozljeda i promicanje boljeg položaja.
Kontrolirani pokreti
Kao i u jogi, pilates naglašava kontrolirane, precizne pokrete. Usklađivanje daha s tim pokretima pomaže poboljšati kvalitetu i tijek vježbi, osiguravajući da se izvode s kontrolom i pažnjom na detalje.
5. Ciljevi
Joga
Cilj joge je promicanje fizičkog i mentalnog blagostanja, njegovanje samosvijesti i poticanje osjećaja unutarnjeg mira, ravnoteže i harmonije. Cilj mu je ujediniti um, tijelo i duh i može uključivati duhovno ili filozofsko istraživanje, samospoznaju i vezu s božanskim ili svemirom. Joga nudi fleksibilan put za pojedince da slijede svoje jedinstvene ciljeve, bilo da traže poboljšanu fizičku kondiciju, mentalnu jasnoću, smanjenje stresa ili dublje razumijevanje sebe i svijeta oko sebe. Stoga su razlike između joge i pilatesa vidljive i u njihovim različitim primarnim ciljevima.
Pilates
Primarni cilj pilatesa je poboljšati tjelesnu kondiciju, fokusirajući se na snagu jezgre, fleksibilnost i cjelokupnu kondiciju tijela. Cilj mu je poboljšati držanje, ravnotežu i svijest o tijelu. Pilates pomaže pojedincima da razviju snažnu i stabilnu jezgru, poboljšaju svoju fizičku snagu i fleksibilnost te promiču opću dobrobit. Iako pilates nema iste duhovne ili filozofske komponente kao joga, njegov primarni fokus je na fizičkom zdravlju i kondiciji, s naglaskom na precizne, kontrolirane pokrete i poravnanje. Pruža strukturirani sustav za postizanje boljeg tjelesnog zdravlja, smanjenje rizika od ozljeda i povećanje ukupne snage i fleksibilnosti tijela.
6. Oprema
Joga obično zahtijeva minimalnu opremu, obično samo prostirku za jogu i rekvizite poput blokova i traka za potporu, dok pilates može uključivati specijaliziranu opremu kao što su reformeri, cadillaci i posebne stolice, po originalnim dizajnima Josepha Pilatesa.
7. Stilovi i varijacije
I joga i pilates imaju različite stilove i škole mišljenja, svaki sa svojim jedinstvenim pristupom i naglaskom. Možete birati između različitih stilova unutar svake discipline koji odgovaraju vašim željama i ciljevima.
U konačnici, izbor između joge i pilatesa ovisi o vašim osobnim preferencijama, fitness ciljevima i tražite li holističkiju praksu duha i tijela (joga) ili fokusirani program tjelesne kondicije (pilates). Mnogi ljudi nalaze vrijednost u prakticiranju obje discipline kako bi stekli dobrobiti svake od njih.