Drago kamenje je rijetko kamenje lijepog i nadasve posebnog izgleda. Neki od najpoznatijih su dijamanti, rubini, safiri i smaragdi. Osim navedenog dragog kamenja, postoji i poludrago kamenje i ukrasno kamenje.
Poludrago i ukrasno drago kamenje imaju manju vrijednost od dragog kamenja, ali su zbog svoje ljepote i pristupačnosti popularan izbor za nakit ili dekoracije. Najveću vrijednost posjeduju plavi dijamanti, koji se najrjeđe nalaze u prirodi. Popričajmo sada o dragom kamenju.
Dijamanti
Dijamanti su najvrjedniji materijal pronađen u prirodi, a uz to i najtvrđi materijal na svijetu. Dijamant je u stvari formacija ugljika koja se uz precizno brušenje i poliranje može pretvoriti u dragi kamen s očaravajućim sjajem. Iz izbrušenog dijamanta se najčešće radi nakit kao prstenje ili ogrlice, pri čemu moramo izdvojiti zaručničko i vjenčano prstenje kod kojeg se vrlo često koriste dijamanti.
Sintetički dijamanti su jeftinija vrsta dijamanata koji se rade brzo i učinkovito. Normalni dijamanti sadrže 100% ugljika, dok sintetički sadrže 90%. Ovi dijamanti ugrožavaju tržište prirodnih dijamanata, jer imaju gotovo jednaki izgled, a puno nižu cijenu.
Određeni stručnjaci ovo drago kamenje ne stavlja u kategoriju dijamanata, s obzirom na to da ne sadrže sve karakteristike prirodnih. U svijetu postoje dvije tvornice sintetičkih dijamanata, u Americi i Kini, a dijamanti koji se u njima proizvode poznati su kao „Grown Diamonds“ što u prijevodu znači „uzgojeni dijamanti“.
Naravno, prirodni dijamanti imaju višestruko veću vrijednost od umjetnih. Kubični dijamanti su najpoznatiji jer se najčešće pojavljuju u prirodi. Ova modifikacija dijamanata se stvara u plinskim vulkanima, kada je eruptivni materijal izložen iznimno visokim tlakovima.
Postoji i heksagonski dijamant koji je nestabilna modifikacija dijamanta. On nastaje u mikroskopskim količinama tokom udara meteora u zemlju. On je sintetiziran umjetnim načinom.
Zbog raširenosti sintetičkih dijamanata, nije rijetko kupiti dijamant i dobiti lažni dijamant stoga je preporučljivo kupovati dijamante iz strogo kontroliranih izvora. Iako su sintetički dijamanti na prvi pogled identični normalnim dijamantima, pravo drago kamenje se može prepoznati kroz nekoliko načina.
Pod crnim svjetlom, pravi dijamant otkriva svoju fluorescentnu plavu boju. Ukoliko dijamant pod crnim svjetlom ima slabu zelenu, žutu ili sivu boju, to znači da je riječ o umjetnom dijamantu.
Postoje još neki načini kako prepoznati lažni dijamant. Npr. prsten s pravim dijamantima je obično napravljen od skupljeg metala, dok su lažni stavljeni u jeftinije materijale, poput srebra.
Najveći dijamant na svijetu je dijamant Cullinan. Ovaj dijamant je najveći neobrađeni dijamant na svijetu. Dobio je ime po Thomasu Cullinanu, vlasniku rudnika u kojem je pronađen, a danas vrijedi više od 400 milijuna dolara.
Cullinan je poklonjen britanskom kralju za rođendan, a danas se nalazi na vrhu kraljevskog žezla.
Rubini
Rubini su tamno crveno, ružičasto ili ljubičasto drago kamenje. U sastavu rubina se nalazi krom, aluminij i kisik. Rubini i safiri imaju isti sastav, ali drukčije boje, što znači da su u stvari isti mineral, ali su zasebne vrste dragog kamenja. Rubini se pronalaze u metamorfnom kamenju, a najvrjedniji su kada je metamorfno kamenje u kojem se nalaze nastalo vulkanskom reakcijom.
Najvrjedniji rubini su čisto crvene boje, a najbolji su na tržištu kad nisu ni pretamni, niti presvijetli. Idealna boja rubina se često naziva „bojom golublje krvi“. Takvi su rubini najvrjednija vrsta dragog kamenja nakon dijamanata.
Za razliku od dijamanata, rubini se ne razlikuju sastavom već bojom. Vrste rubina su burmanski, tanzanijski, tajlandski, madagaskarski, indijski i afrički rubin. Tanzanijski rubini su jedni od najrjeđih rubina stoga su vrlo cijenjeni i skupi, a također su i rjeđi i od dijamanata.
Jedna od najpoznatijih kreacija s rubinima je tijara kraljice Elizabete. Poznata tijara je napravljena od burmanskih rubina 1973. godine, a vrijednost tijare iznosi otprilike 5 milijuna britanskih funti.
Safiri
Ovo drago kamenje je posebno po svojem širokom rasponu boja, ali safiri su ipak najpoznatiji po svojoj plavoj boji. Tragovi željeza, kroma, bakra i drugih elemenata mogu safirima dati mnogo različitih boja i nijansi. Safiri mogu biti sve boje, osim crvene. Safiri su također najtvrđe drago kamenje nakon dijamanata.
Najkvalitetniji safiri se nalaze u Kašmiru u Indiji, a neka od drugih bitnih nalazišta se nalaze u Australiji, Kini, Istočnoj Africi, na Tajlandu, Šri Lanki i u SAD – u (u državi Montani).
Zbog čvrstoće ovog dragog kamenja, safiri se koriste za više stvari od nakita. Iako je nakit najpoznatija svrha safira, oni se mogu koristiti i u različitim optičkim komponentama.
Safir je prvi put sintetiziran u SAD-u tijekom dvadesetog stoljeća. Iako na prvi pogled sintetizirani i prirodni safiri imaju isti izgled, postoje bitne razlike. Glavna razlika se može primijetiti pod ultraljubičastim svjetlom. Sintetički safir pokazuje zelenu nijansu, dok prirodni kristal pod svjetlom ima očaravajući jedinstveni bijeli sjaj.
Safir je aluminijev oksid koji se pojavljuje u kristalnom obliku, a ovisno o kristalu može se pojaviti na tri načina. U obliku bačve, dvostruke piramide ili u tabularnom obliku.
Jedan od najpoznatijih safira na svijetu je Blue Belle of Asia, četvrti po veličini plavi safir koji je trebao postati vlasništvo kraljice Elizabete davne 1937. godine, ali je netragom nestao sve do 2014. godine kada je prodan na aukciji kao najskuplji kamen u boji ikada u povijesti.
Smaragdi
Smaragd je zeleni dragi kamen građen od kromova oksida. Smaragdi nemaju širok raspon boja: mogu biti plavozeleni, zeleni, pa skoro i bezbojni. Jasnoća smaragda može biti različita, te se zato često ulje da bi bili jasniji.
Najpoznatija nalazišta ovog dragog kamena su Kolumbija i Afrika. Postoje razlike u smaragdima iz ova dva mjesta. Najbitnija razlika između ove dvije vrste smaragda je boja. Kolumbijski smaragdi imaju toplu zelenu boju, te su najčešće potpuno zeleni, dok afrički smaragdi imaju hladniju, zeleno-plavu boju.
Neobrađeni kolumbijski smaragdi su poznati kao najkvalitetniji smaragdi na svijetu. Osim tople zelene boje, boja ovog dragog kamenja je izuzetno intenzivna. Tamnozeleni smaragdi se ne nalaze u prirodi često, pa su zato vrlo cijenjeni i često traženi. Kad osoba kaže „boja smaragda“ najčešće misli na boju kolumbijskih smaragda.
Jedna zanimljivost o smaragdima je da najstariji smaragdi datiraju od prije skoro tri milijarde godina. Ipak, prvi smaragd je iskopan u Egiptu otprilike prije 1500. godina prije Krista. Tada se u Egiptu vjerovalo da smaragdi predstavljaju ponovno rođenje. Često su zakopavali smaragde s mumijama jer su smatrali da smaragdi simboliziraju vječnu mladost.
Drago kamenje je savršen dar
Naravno, moramo spomenuti kako je drago kamenje idealan dar za vašu bolju polovicu ili vjernog prijatelja/prijateljicu. Možete saznati koji je dragi kamen posvećen mjesecu u kojem je osoba rođena te ju tako iznenaditi sitnicom! Darovati nekog dragim kamenjem možda i nije takva sitnica, zar ne?