Dijamant: 10 zanimljivosti o najcijenjenijem dragom kamenu

Dijamant - predivni kamen prepun zanimljivostima
unsplash.jpg

Najcjenjeniji dragi kamen na Zemlji, predivni dijamanti stoljeฤ‡ima su bili predmet mnogih priลพeljkivanja i predmet proลพet mitovima upravo zbog svog sjaja i simboliฤkog znaฤenja.

Iako postoji mnogo stvari koje treba uzeti u obzir pri odabiru pravog dijamanta za vaลก zaruฤniฤki prsten, kao ลกto su njegov oblik i pridrลพavanje budลพeta, jeste li se ikada zapitali o njegovu znaฤenju i podrijetlu?

Odakle dolazi?

Oni su najtvrฤ‘i prirodni kamen na zemlji, a nastaje prirodnim putem od ekstremnih temperatura i pritiska ispod Zemljine kore. Neobraฤ‘eni dolaze na povrลกinu Zemlje vulkanskom aktivnoลกฤ‡u. Prirodne dijamante zapravo moลพemo naฤ‡i diljem cijelog svijeta, a veฤ‡ina opskrbe dolazi iz Juลพne Afrike, Rusije i Kanade.

Po ฤemu je poznat?

Poznati su po svojoj ekstremnoj tvrdoฤ‡i, besprijekornom sjaju i bogatoj sentimentalnoj vrijednosti. Izraฤ‘eni su od gotovo 100% atoma ugljika i toliko su izdrลพljivi da je jedini drugi mineral koji moลพe izgrebati njegovu povrลกinu drugi dijamant.

Zaลกto je tako dragocjen?

Stari su gotovo koliko i Zemlja i sve su rjeฤ‘i jer su im potrebne milijarde godina da se formiraju. Formacija dijamanta poฤinje u dubinama Zemlje i zapravo vrlo mali broj ovih kristala ugljika uopฤ‡e stigne do povrลกine gdje se zatim iskopavaju.

Zanimljivosti o dijamantima

Suze bogova

Stari Rimljani i Grci vjerovali su da su dijamanti suze koje su isplakali bogovi. Imali su i teoriju da su oni krhotine zvijezda padalica. S druge strane, Rimljani su vjerovali da su vrhovi Amorovih zapravo dijamanti (moลพda najranija asocijacija izmeฤ‘u dijamanata i romantiฤne ljubavi).

Foto: Unsplash

Star je koliko i naลก planet

Stari su gotovo koliko i Zemlja i trebaju im milijarde godina da se uopฤ‡e formiraju duboko u zemljinoj jami. Vrlo malo dijamanata zapravo i preลพivi put iz dubina zemlje do kore gdje se mogu iskopati. Ne postoje dva ista dijamanta i imaju svoja jedinstvena svojstva, kao ลกto su unutarnje inkluzije i boja. Formiraju se na dubini od oko 160 kilometara i na povrลกinu su zemlje dovedeni dubokim vulkanskim erupcijama.

Stopostotni ugljik

Sastavljeni su od jednog jedinog elementaโ€”gotovo 100% ugljika. Pod ekstremnom toplinom i pritiskom duboko u povrลกini zemlje, atomi ugljika veลพu se na jedinstven naฤin i to rezultira prekrasnom i rijetkom kristalnom strukturom dijamanata.

Neuniลกtiv je

Sam naziv potjeฤe od grฤke rijeฤi adamas, ลกto znaฤi nepobjediv ili neuniลกtiv. ล to ima smisla jer oni su najtvrฤ‘a prirodna tvar na zemlji i rangiraju brojem 10 na Mohsovoj ljestvici tvrdoฤ‡e. Jedina stvar koja moลพe izgrebati njegovu povrลกinu je drugi dijamant.

Najvrjedniji i najtraลพeniji kroz ฤitavu povijest

Tisuฤ‡ama godina su cijenjeni i ลพeljeni od strane mnogih kraljevskih, ali i mitskih biฤ‡a. Postoje ฤak i dokazi da su se skupljali i trgovali u Indiji joลก u ฤetvrtom stoljeฤ‡u prije Krista. Postoji teorija da je u prvom stoljeฤ‡u naลกe ere rimski prirodoslovac Plinije rekao: โ€œDijamant je najvrjedniji, ne samo od dragog kamenja, veฤ‡ i od svih stvari na ovom svijetu.โ€

Osim toga, drevni hindusi koristili su ih u oฤima kipova i vjerovali su da svog nositelja moลพe zaลกtititi od opasnosti, da mu daju snagu i hrabrost tijekom bitke, a neki su ih kraljevi ฤak nosili i na svom oklopu dok su jahali u bitku.

Tijekom srednjeg vijeka smatralo se da imaju ljekovita svojstva koja mogu izlijeฤiti mentalne bolesti i umor.

Svjetski kamen

Zemlje koje su glavni izvori dijamanata tijekom vremena i tijekom povijesti su se mijenjale. U poฤetku se kao najveฤ‡i izvor dijamanata u svijetu vodila Indija, poฤevลกi od 1400-ih kada su se indijski poฤeli prodavati u Veneciji i drugim europskim trgovaฤkim centrima. Zatim su u 1700-ima zalihe dijamanata u Indiji poฤele opadati i Brazil je postao glavni svjetski izvor dijamanata, sve do kasnih 1800-ih kada su goleme rezerve dijamanata otkrivene i u Juลพnoj Africi. Danas se kopaju u mnogim dijelovima svijeta.

Foto: Unsplash

Najveฤ‡i dijamant na svijetu

Najveฤ‡i dijamant ikad otkriven zvao se Cullinan, a teลพio je nevjerojatnih 600 grama. Otkriven 1905. godine u Juลพnoj Africi, a vlasnik rudnika i juลพnoafriฤki ฤelnici dali su ga kralju Edwardu. Cullinan je na kraju izrezan na devet velikih dijamanata i 100 manjih, a tri najveฤ‡a od njih izloลพena su u Tower of London kao dio krunskih dragulja.

Kako je dobio zaruฤniฤku ulogu?

Prva poznata upotreba dijamantnog zaruฤniฤkog prstena dogodila se 1477. godine, kada je nadvojvoda Maximillian od Austrije Mariji od Burgundije dao zlatni prsten u ฤijem je dijamantu bilo urezano slovo M.

Laboratorijski dijamant ne razlikuje se od pravog?

Laboratorijski dijamanti imaju ista fizikalna, kemijska i optiฤka svojstva kao i prirodni iz rudnika. Oni su odrลพivi i imaju minimalan utjecaj na okoliลก i ne zahtijevaju novo rudarenje. Laboratorijski nastaju koriลกtenjem naprednih tehnologija koje simuliraju stvaranje prirodnog dijamanta ispod zemljine kore.

Postoji i dijamantni planet

Moลพda jedna od najzanimljivijih ฤinjenica, znanstvenici su otkrili planet za koji vjeruju da se uglavnom sastoji od ugljika i da je ฤak jedna treฤ‡ina tog planeta ฤisti dijamant. Otkriven 2004. godine, planet kruลพi oko obliลพnje zvijezde u Mlijeฤnoj stazi, a nazvan je 55 Cancri e. Osim toga, znanstvenici su otkrili i zvijezdu koja je u biti dijamant 8 puta veฤ‡i od Zemlje. Zvijezdu su nazvali Lucy po pjesmi Beatlesa Lucy in the Sky with Diamonds.