Rat za naftu pojam je koji ฤesto moลพemo ฤuti. Napokon, postoje snaลพni dokazi koji podupiru popularnu teoriju zavjere โ nafta je ฤesto motivirajuฤi razlog da se jedna zemlja mijeลกa u ratovanje drugih zemalja. Isto tako, kaลพu istraลพivaฤi, drลพave treฤe strane mogu odluฤiti ne ulaziti u trajne unutardrลพavne sukobe ako ne postoji grubi poticaj. Nedostatak nafte navodno stoji iza izostanka intervencije u Siriji i u Ruandi 1994. godine. Iza ove izjave stoji dvojica autora rada Journal of Conflict Resolution.
Studija interveniranja treฤe strane
Graฤanski ratovi ฤinili su viลกe od 90 posto svih oruลพanih sukoba od Drugog svjetskog rata i tijekom tog razdoblja, zemlje kojima je nafta potrebna, pronaลกle su razloge za vojnu intervenciju u zemljama s dobrom opskrbom โ navodi se u studiji. U Oil above Water โ Economic Interdependence and Third-party Intervention istraลพivaฤi objaลกnjavaju kako su modelirali postupak donoลกenja odluka koje su koristile treฤe zemlje da bi utvrdile da li se treba mijeลกati u graฤanske ratove i ispitali njihove ekonomske motive. Moguฤe da je ovaj slijed dogaฤaja i sagradio sam pojam โrat za naftuโ.
U svom istraลพivanju o ratu za naftu britanski je tim prouฤavao 69 zemalja koje su doลพivjele graฤanske sukobe izmeฤu 1945. i 1999. ฤlanovi tima bili su Petros Sekeris sa Sveuฤiliลกta Portsmouth, Vincenzo Bove sa Sveuฤiliลกta Warwick i Kristian Skrede Gleditsch sa Sveuฤiliลกta Essex. Otkrili su da je oko dvije treฤine tih ratovanja doลพivjelo intervenciju druge zemlje ili vanjske organizacije. Takoฤer, da je najฤeลกฤi razlog te intervencije, iznad povijesnih, zemljopisnih ili etniฤkih veza โ bila nafta.
Sekeris objaลกnjava da su ลพeljeli iฤi dalje od teorija zavjere oko ratova za naftu i provesti paลพljivu, nijansiranu analizu. U njoj su vidjeli djeluje li nafta kao ekonomski poticaj intervencije u unutarnjem sukobu u drugoj zemlji. Rezultati pokazuju da su autsajderi puno motiviraniji pridruลพiti se borbi ako imaju financijski interes.
Tim je utvrdio da ลกto viลกe zemlja ima nafte, to je vjerojatnije da ฤe treฤa strana intervenirati u graฤanskom ratu. I obrnuto, ลกto viลกe zemlja uvozi nafte, to je veฤa vjerojatnost da ฤe intervenirati u graฤanskom ratu zemlje proizvoฤaฤa nafte. Sugerira se na to da se ratovi za naftu ฤesto kamufliraju drugim motivima.
Meฤu istaknutim je primjerima sudjelovanje Sjedinjenih Drลพava u graฤanskom sukobu Angole od 1975. do kraja hladnog rata te u Gvatemali, Indoneziji i na Filipinima. Autori takoฤer ukazuju na ameriฤku potporu konzervativnim autokratskim drลพavama u regijama koje su bogate naftom. Takoฤer se citira umijeลกanost Velike Britanije u nigerijski graฤanski sukob koji se vodio od 1967. do 1970., za razliku od nemijeลกanja u graฤanske ratove u drugim bivลกim kolonijama bez rezervi nafte (Sierra Leone i Rhodesia, kasnije Zimbabve); i sudjelovanje bivลกeg Sovjetskog Saveza u Indoneziji (1958.), Nigeriji (1967.-1968.) i Iraku (1973.).
Rat za naftu i ลพeฤ za naftom
Vincenzo objaลกnjava kako se ลพeฤ za naftom (kao rat za naftu) ฤesto iznosi kao gotovo razumljivo objaลกnjenje iza intervencije u Libiji i odsutnosti intervencije u Siriji. Mnoge su tvrdnje ฤesto pojednostavljene, ali nakon rigorozne i sustavne analize otkrili su da se uloga ekonomskih poticaja pojavljuje kao kljuฤni ฤimbenik intervencije.
Tim je otkrio da je vjerojatnije da ฤe intervenirati treฤa zemlja ako:
- su bili glavna sila;
- su pobunjenici bili jaki i dobro naoruลพani;
- su izmeฤu dviju zemalja postojale uske etniฤke veze;
- se graฤanski rat odvijao tijekom hladnog rata, razdoblja globalne konkurencije supersila.
Zatim, na drugom kraju spektra, nalaze se naftom bogate drลพave koje uopฤe ne interveniraju. To su nacije, ukljuฤujuฤi zaljevske drลพave, Meksiko i Indoneziju koje nemaju povijest vojne intervencije u graฤanskim ratovima drugih zemalja.
Rat za naftu i intervencija 21. stoljeฤa
Bove govori kako prije nego ลกto su se snage ISIS-a pribliลพile naftom bogatim Kurdima, ISIS se jedva spominjao u vijestima. Kad se ISIS pribliลพio naftnim poljima, opsada Kobanija u Siriji postala je glavni naslov. SAD je tada poslao bespilotne letjelice da gaฤaju ISIS-ove ciljeve.
Trajni zapisi geopolitiฤke nestabilnosti u regijama koje proizvode naftu i vjerojatni porast globalne potraลพnje za naftom znaฤe da ฤemo u buduฤnosti vidjeti joลก takvih intervencija, predviฤaju Sekeris i Bove.
Meฤutim, bit ฤe nekih velikih promjena u tome tko gdje intervenira, kaลพu. S plinom iz ลกkriljevca SAD postaje sve manje ovisan o energiji. A, kontinuirani ฤe rast Kine vidjeti da mu je uvoz energije potreban viลกe nego ikad.
Te bi intervencije zauzvrat trebale dovesti do jaฤih gospodarskih veza. Istraลพivanje koje su proveli s Leandrom Elijom, objavljeno u ฤasopisu Review of International Economics, pronaลกlo je snaลพne empirijske dokaze da rasporeฤivanje ameriฤkih snaga i vojna pomoฤ izazivaju ลกirenje bilateralnih trgovinskih tokova.