Od najranijeg zabiljeลพenog mirovnog sporazuma do drevnih druลกtvenih igara, Egipat krije mnoge zanimljive tajne koje ฤekaju da budu otkrivene. Ipak, neke od njih moลพete saznati u nastavku.
Kleopatra nije bila Egipฤanka
Uz kralja Tuta, moลพda nijedna figura nije slavnije povezana sa starim Egiptom kao ลกto je to Kleopatra VII. No, iako roฤena u Aleksandriji, Kleopatra je zapravo bila dio dugog niza grฤkih Makedonaca koji potjeฤu od Ptolemeja I., jednog od najpouzdanijih poruฤnika Aleksandra Velikog.
Ptolemejska dinastija vladala je Egiptom od 323. do 30. godine prije Krista, a veฤina je njezinih voฤa u svojoj kulturi i osjeฤaju ostali uglavnom Grci. Zapravo, Kleopatra je bila poznata po tome ลกto je bila jedna od prvih ฤlanova dinastije Ptolomeja koja je zapravo govorila egipatski jezik.
Stari Egipฤani sklopili su jedan od najranijih mirovnih ugovora
Viลกe od dva stoljeฤa Egipฤani su se protiv Hetitskog Carstva borili za kontrolu nad zemljama danaลกnje Sirije. Sve je doveo do krvavih sukoba poput bitke kod Kadeลกa iz 1274. godine prije Krista, ali do vremena faraona Ramzesa II. nijedna strana nije izaลกla kao jasan pobjednik. Buduฤi da su se i Egipฤani i Hetiti suoฤili s prijetnjama drugih naroda, 1259. pr. Ramzes II i hetitski kralj Hattusili III dogovorili su poznati mirovni sporazum.
Tim je sporazumom okonฤan sukob i odredilo se da ฤe dva kraljevstva jedno drugom pomoฤi u sluฤaju invazije treฤe strane. Egipatsko-hetitski sporazum sada je priznat kao jedan od najranijih preลพivjelih mirovnih sporazuma, a kopija se ฤak moลพe vidjeti iznad ulaza u Vijeฤu sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Egipฤani su voljeli druลกtvene igre
Nakon dugog dana rada uz rijeku Nil, Egipฤani su se ฤesto opuลกtali igrajuฤi druลกtvene igre. Igralo se nekoliko razliฤitih igara, ukljuฤujuฤi Mehen i Psi i ลกakali, ali moลพda najpopularnija je bila igra na sreฤu poznata kao Senet.
Ova zabavna igra datira ฤak iz 3500. godine prije Krista. a igralo se na dugoj ploฤi oslikanoj s 30 polja. Svaki igraฤ imao je set komada koji su se pomicali duลพ ploฤe u skladu s bacanjem kockica ili palicama za bacanje. Povjesniฤari joลก uvijek raspravljaju o Senetovim toฤnim pravilima, ali nema sumnje u popularnost igre.
Egipat je ลพenama pruลพao ลกirok raspon prava i slobode
Iako su ih javno i druลกtveno mogli smatrati inferiornijim u odnosu na muลกkarce, Egipฤanke su uลพivale veliku pravnu i financijsku neovisnost. Mogle su kupovati i prodavati imovinu, sluลพiti u poroti, sastavljati oporuke, pa ฤak i sklapati pravne ugovore. Egipฤanke obiฤno nisu radile izvan kuฤe, ali one koje jesu obiฤno su primale jednaku plaฤu za obavljanje istih poslova kao i muลกkarci.
Za razliku od ลพena stare Grฤke, koje su zapravo bile u vlasniลกtvu svojih muลพeva, Egipฤanke su takoฤer imale pravo na razvod i ponovni brak. Poznato je da su egipatski parovi ฤak sklopili drevni predbraฤni ugovor. U tim je ugovorima bila navedena sva imovina i bogatstvo koje je ลพena unijela u brak i jamฤilo se da ฤe za to dobiti naknadu u sluฤaju razvoda.
Egipat je bio poznat po radniฤkim ลกtrajkovima
Iako su faraona smatrali nekom vrstom ลพivog boga, egipatski radnici nisu se bojali prosvjedovati zbog boljih radnih uvjeta. Najpoznatiji primjer je u 12. stoljeฤu prije Krista za vrijeme vladavine faraona Novog kraljevstva, Ramzesa III. Kada radnici angaลพirani na izgradnji kraljevske nekropole u Deir el-Medini nisu primili svoju uobiฤajenu isplatu ลพitarica, organizirali su jedan od prvih zabiljeลพenih ลกtrajkova u povijesti. Prosvjed je imao oblik sjedenja: radnici su jednostavno uลกli u obliลพnje mrtvaฤnice i odbili izaฤi dok se ne ฤuju njihove prituลพbe. Taktika je uspjela, a radnici su na kraju dobili svoje zakaลกnjele obroke.
Egipatski faraoni ฤesto su imali prekomjernu teลพinu
Egipatska umjetnost faraone obiฤno prikazuje kao dotjerane i visoke tipove, ali to najvjerojatnije nije bio sluฤaj. Egipatska prehrana koja se sastojala od piva, vina, kruha i meda bila je bogata ลกeฤerom. ฤak i studije pokazuju da je to ฤesto utjecalo na njihovu liniju. Pregledi mumija pokazali su da su mnogi egipatski vladari bili nezdravi i pretili, pa ฤak i patili od dijabetesa.
Znaฤajan je primjer legendarna kraljica Hatลกepsut, koja je ลพivjela u 15. stoljeฤu pr. Kr. Dok je njen sarkofag prikazuje kao vitku ลพenu atletske graฤe, povjesniฤari vjeruju da je zapravo bila pretila i proฤelava.
Egipat je poznat po piramidama, no vjerojatno ih nisu gradili robovi
ลฝivot graditelja piramida sigurno nije bio lak โ kosturi radnika obiฤno pokazuju znakove artritisa i drugih bolesti โ ali dokazi upuฤuju na to da masivne grobnice nisu izgradili robovi, veฤ plaฤeni radnici. Ovi drevni graฤevinski radnici bili su mjeลกavina vjeลกtih zanatlija i privremenih radnika, a ฤini se da su neki bili jako ponosni na svoj zanat.
Grafiti pronaฤeni u blizini spomenika upuฤuju na to da su svojim ekipama ฤesto davali duhovita imena poput Pijanac Menkaurea ili Prijatelji Khufua. Ideju da su piramide izgradili robovi prvi je doฤarao grฤki povjesniฤar Herodot u petom stoljeฤu prije Krista. Ipak, veฤina povjesniฤara to sada smatra mitom. Iako stari Egipฤani zasigurno nisu bili skloni drลพanju robova, ฤini se da su ih uglavnom koristili kao terenske radnike i kuฤne sluge.
Vjeruje se da je Tutankamona ubio nilski konj
Iznenaฤujuฤe se malo zna o ลพivotu faraona Tutankamona, ali neki povjesniฤari vjeruju da znaju kako je umro. Skeniranje tijela mladog kralja pokazuje da je bio balzamiran bez srca i prsnog koลกa. Ovo drastiฤno odstupanje od tradicionalne egipatske prakse pokopa sugerira da je prije svoje smrti moลพda pretrpio uลพasnu ozljedu.
Prema nekolicini egiptologa, jedan od najvjerojatnijih uzroka ove rane bio bi ugriz poskoka. Dokazi pokazuju da su Egipฤani ลพivotinje lovili radi sporta. ฤak i kipovi pronaฤeni u grobnici kralja Tutankamona prikazuju ga kako baca harpun. Ako je djeฤak faraon doista volio vrebati opasnu divljaฤ, onda je njegova smrt mogla biti posljedica lova koji je poลกao po zlu. Osim toga, prema nekim izvorima, smatra se da je Tutankamonova smrt posljedica malarije.
Egipat je imao lijeฤnike sa specijaliziranim podruฤjima studija
Stari Egipat imao je zanimljiv medicinski princip. Drevni lijeฤnik obiฤno je bio majstor, ali dokazi pokazuju da su se egipatski lijeฤnici ponekad fokusirali na lijeฤenje samo jednog dijela ljudskog tijela. Ovaj rani oblik medicinske specijalizacije prvi je put zabiljeลพen 450. godine pr. Kr. Od strane putnika i povjesniฤara Herodota. Govoreฤi o egipatskoj medicini, napisao je: โSvaki je lijeฤnik iscjelitelj jedne bolesti i ne viลกeโฆ jedan je iscjelitelj oka, jedan zubi, a neki trbuha.โ Ti su struฤnjaci ฤak imali i odreฤena imena. Zubari su bili poznati kao lijeฤnici zuba, dok se izraz za proktologe doslovno prevodi kao pastir anusa.
Egipฤani su mnoge ลพivotinje drลพali kao kuฤne ljubimce
Egipฤani su ลพivotinje doลพivljavali kao inkarnacije bogova i bili su jedna od prvih civilizacija koja je drลพala kuฤne ljubimce. Egipฤani su posebno voljeli maฤke koje su se ฤesto povezivale s boลพicom Bastet. Osim maฤki, oboลพavali su i jastrebove, ibise, pse, lavove i babune. Mnoge od ovih ลพivotinja imale su posebno mjesto u egipatskim domovima, a ฤesto su bile mumificirane i pokopane sa svojim vlasnicima. Druga stvorenja bila su posebno obuฤena da rade kao ลพivotinje pomoฤnice. Egipatski su policajci za pomoฤ u patroli znali koristiti pse, pa ฤak i dresirane majmune.
Egipat je poznat po tome ลกto su ลกminku koristila oba spola
Taลกtina je stara koliko i civilizacija, a ni stari Egipฤani nisu bili iznimka. I muลกkarci i ลพene su bili poznati po tome ลกto su nosili velike koliฤine ลกminke. Za ลกminku su vjerovali da im pruลพa zaลกtitu od bogova Horusa i Ra. Ova kozmetika bila je napravljena mljevenjem ruda poput malahita i galena u tvar zvanu kohl. Zatim se to obilno nanosilo oko oฤiju s priborom od drveta, kosti i slonovaฤe.
ลฝene bi takoฤer obraze umrljale crvenom bojom i koristile kanu za bojenje ruku i noktiju, a oba su spola nosila parfeme od ulja, smirne i cimeta. Egipฤani su vjerovali da njihova ลกminka ima ฤarobnu iscjeliteljsku moฤ. Nisu bili u potpunosti u krivu: razna su istraลพivanja pokazala da je kozmetika na bazi olova ljudima zapravo pomogla sprijeฤiti infekcije oฤiju.