Veliki prasak je jedna od najfascinantnijih stvari u cijelom naลกem svemiru. Zapravo, ลกto duลพe o tome razmiลกljate, sve je fascinantnija! Iako se ฤinilo nevjerojatnim, astronomi i znanstvenici vjeruju da je to najlogiฤniji naฤin na koji je nastao naลก svemir kakvog poznajemo.
Smatra se da je sve ลกto vidimo, od Sunca i zvijezda, do udaljenih galaksija, stvoreno upravo prema ovoj teoriji โ teoriji Velikog praska. Postoji joลก mnogo zanimljivih ฤinjenica o ovoj teoriji, a o njima moลพete ฤitati u nastavku.
Kada se i kako dogodio Veliki prasak?
Veliki prasak dogodio se prije viลกe od 13,8 milijuna godina. Stvorio je veฤi dio naลกeg trenutnog svemira, ali zvijezde nisu bile prisutne u ranom svemiru, veฤ su se formirale viลกe od 100 milijuna godina nakon tog poฤetnog dogaฤaja.
Naลก trenutni svemir kakav poznajemo konstantno se ลกiri. Kako se ลกiri, naลกe se galaksije jedna od druge udaljuju. Meฤutim, teorija Velikog praska objaลกnjava da je to viลกe bila ekspanzija, nego prasak.
Izvorno je sve u naลกem svemiru bilo komprimirano u jednu siฤuลกnu toฤku. Ta se toฤka proลกirila u svemir, buduฤi da je rani svemir bio mnogo manji od sadaลกnjeg.
Kako je nastao naziv โ Veliki prasak?
Belgijski sveฤenik Georges Lemaรฎtre zasluลพan je za teoretiziranje Velikog praska joลก 1920-ih. Lemaรฎtre je mislio da se naลก svemir kakav poznajemo joลก uvijek ลกiri. Iako ga je otkrio Lemaรฎtre, pojam Big Bang skovao je engleski astronom Fred Hoyle.
Meฤutim, tek je 1940-ih i 50-ih godina proลกlog stoljeฤa teorija doista uzela maha uz masu astronoma koji su je smatrali vrlo moguฤom, iako ne znamo niลกta o tome ลกto je postojalo prije formiranja naลกeg svemira.
Ostale zanimljivosti o Velikom prasku
Toplina prisutna u ranijim vremenima svemira razlog je postojanja vodika, helija i mnogih drugih plinova.
Iako znamo da su ideje o teoriji Velikog praska izvedene od Einsteina, on nije vjerovao da bi teorija mogla biti toฤna. Ipak, Einsteinova opฤa teorija donijela je ideju o ลกirenju svemira.
Tek 9 milijardi godina nakon Velikog praska formiran je naลก Sunฤev sustav, buduฤi da su naลก planet i Sunce zapravo relativno mladi u usporedbi s cijelim svemirom.
Kako se galaksije udaljuju jedna od druge, na kraju ฤe nam postati nevidljive.
Ruku pod ruku s modelom Velikog praska dolaze teorije o ลกirenju svemira. Ovo objaลกnjava kako smo nastali iz tako malog prostora i zaลกto se galaksije kreฤu tijekom vremena.
Smatra se da ฤe se svemir zbog svog ลกirenja na kraju ili smrznuti ili ฤe u svemiru biti toliko mase da ฤe se povuฤi natrag u sebe.
Kozmiฤko mikrovalno pozadinsko zraฤenje, koje se ฤesto naziva CMB, preostalo je zraฤenje od poฤetnog Velikog praska i ฤesto se koristi kao dio bilo koje vodeฤe teorije o dokazu postojanja Velikog praska.
Evolucija svemira
Iako je istina da zvijezde i galaksije nisu nastale s Velikim praskom, viลกe aktivnosti se dogodilo u sekundama nakon Velikog praska nego u milijardama godina nakon ลกto se dogodio. Dugi niz godina nije bilo zvijezda, galaksija, kao ni definitivno Sunฤevog sustava. Veฤi dio svemira sastavljen je od tamne tvari, a ฤak i danas, ako pogledamo tamnu tvar, ona joลก uvijek ฤini dobar dio cijelog svemira.
Prve zvijezde nastale su otprilike 300 milijuna godina nakon stvaranja svemira, a do formiranja prvih galaksija proลกlo je 700 milijuna godina. Sunฤev je sustav nastao 9 milijardi godina nakon nastanka svemira.
Veliki prasak i uobiฤajena pitanja
Kako je poฤeo Veliki prasak?
Jedno od najฤeลกฤih pitanja o Velikom prasku je kako je do njega uopฤe doลกlo. Znamo da se proลกirio iz toฤke veliฤine atoma, ali kako je ta toฤka tamo dospjela? Istina je da mi to zapravo ne znamo. Moลพda ฤete o tome vidjeti razne teorije, ali znanstvenici jednostavno nisu sigurni kako je ovaj spektakl zaista zapoฤeo.
Kada se dogodio Veliki prasak?
Veliki prasak dogodio se prije 13,8 milijardi godina, a u roku od samo nekoliko sekundi formiran je naลก svemir. Meฤutim, zvijezde i galaksije su nastale tek stotinama milijuna godina kasnije.
Je li Veliki prasak ฤinjenica?
Iako astronomi govore kao da je to ฤinjenica, istina je da Veliki prasak zapravo nije ฤinjeniฤna istina u koju smo 100% sigurni. Meฤutim, na temelju svega ostalog ลกto znamo o naลกem svemiru, ฤini se da je to najvjerojatnija teorija.
Koji dokazi postoje?
Razlog zaลกto su se svi uhvatili teorije Velikog praksa je Hubbleovo otkriฤe ลกirenja svemira. Tek su tada astronomi stvarno prihvatili ovu zanimljivu teoriju.
Gdje je srediลกte Velikog praska?
Zapravo ne postoji srediลกte Velikog praska. U naลกem svemiru nema ruba, a teoretski, kada bi jedna osoba putovala na sjever, a druga na jug, njih dvoje se nikada ne bi sreli jer nema ni centra ni ruba.
Na kraju moลพemo zakljuฤiti da je Veliki prasak joลก uvijek jedna od najnepoznatijih komponenti naลกeg znanja o svemiru i njegovom nastanku. Iako je samo teorija, nedavna otkriฤa sugeriraju da se to uistinu dogodilo.
