Veliki prasak je jedna od najfascinantnijih stvari u cijelom našem svemiru. Zapravo, što duže o tome razmišljate, sve je fascinantnija! Iako se činilo nevjerojatnim, astronomi i znanstvenici vjeruju da je to najlogičniji način na koji je nastao naš svemir kakvog poznajemo.
Smatra se da je sve što vidimo, od Sunca i zvijezda, do udaljenih galaksija, stvoreno upravo prema ovoj teoriji – teoriji Velikog praska. Postoji još mnogo zanimljivih činjenica o ovoj teoriji, a o njima možete čitati u nastavku.
Kada se i kako dogodio Veliki prasak?
Veliki prasak dogodio se prije više od 13,8 milijuna godina. Stvorio je veći dio našeg trenutnog svemira, ali zvijezde nisu bile prisutne u ranom svemiru, već su se formirale više od 100 milijuna godina nakon tog početnog događaja.
Naš trenutni svemir kakav poznajemo konstantno se širi. Kako se širi, naše se galaksije jedna od druge udaljuju. Međutim, teorija Velikog praska objašnjava da je to više bila ekspanzija, nego prasak.
Izvorno je sve u našem svemiru bilo komprimirano u jednu sićušnu točku. Ta se točka proširila u svemir, budući da je rani svemir bio mnogo manji od sadašnjeg.
Kako je nastao naziv – Veliki prasak?
Belgijski svećenik Georges Lemaître zaslužan je za teoretiziranje Velikog praska još 1920-ih. Lemaître je mislio da se naš svemir kakav poznajemo još uvijek širi. Iako ga je otkrio Lemaître, pojam Big Bang skovao je engleski astronom Fred Hoyle.
Međutim, tek je 1940-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća teorija doista uzela maha uz masu astronoma koji su je smatrali vrlo mogućom, iako ne znamo ništa o tome što je postojalo prije formiranja našeg svemira.
Ostale zanimljivosti o Velikom prasku
Toplina prisutna u ranijim vremenima svemira razlog je postojanja vodika, helija i mnogih drugih plinova.
Iako znamo da su ideje o teoriji Velikog praska izvedene od Einsteina, on nije vjerovao da bi teorija mogla biti točna. Ipak, Einsteinova opća teorija donijela je ideju o širenju svemira.
Tek 9 milijardi godina nakon Velikog praska formiran je naš Sunčev sustav, budući da su naš planet i Sunce zapravo relativno mladi u usporedbi s cijelim svemirom.
Kako se galaksije udaljuju jedna od druge, na kraju će nam postati nevidljive.
Ruku pod ruku s modelom Velikog praska dolaze teorije o širenju svemira. Ovo objašnjava kako smo nastali iz tako malog prostora i zašto se galaksije kreću tijekom vremena.
Smatra se da će se svemir zbog svog širenja na kraju ili smrznuti ili će u svemiru biti toliko mase da će se povući natrag u sebe.
Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, koje se često naziva CMB, preostalo je zračenje od početnog Velikog praska i često se koristi kao dio bilo koje vodeće teorije o dokazu postojanja Velikog praska.
Evolucija svemira
Iako je istina da zvijezde i galaksije nisu nastale s Velikim praskom, više aktivnosti se dogodilo u sekundama nakon Velikog praska nego u milijardama godina nakon što se dogodio. Dugi niz godina nije bilo zvijezda, galaksija, kao ni definitivno Sunčevog sustava. Veći dio svemira sastavljen je od tamne tvari, a čak i danas, ako pogledamo tamnu tvar, ona još uvijek čini dobar dio cijelog svemira.
Prve zvijezde nastale su otprilike 300 milijuna godina nakon stvaranja svemira, a do formiranja prvih galaksija prošlo je 700 milijuna godina. Sunčev je sustav nastao 9 milijardi godina nakon nastanka svemira.
Veliki prasak i uobičajena pitanja
Kako je počeo Veliki prasak?
Jedno od najčešćih pitanja o Velikom prasku je kako je do njega uopće došlo. Znamo da se proširio iz točke veličine atoma, ali kako je ta točka tamo dospjela? Istina je da mi to zapravo ne znamo. Možda ćete o tome vidjeti razne teorije, ali znanstvenici jednostavno nisu sigurni kako je ovaj spektakl zaista započeo.
Kada se dogodio Veliki prasak?
Veliki prasak dogodio se prije 13,8 milijardi godina, a u roku od samo nekoliko sekundi formiran je naš svemir. Međutim, zvijezde i galaksije su nastale tek stotinama milijuna godina kasnije.
Je li Veliki prasak činjenica?
Iako astronomi govore kao da je to činjenica, istina je da Veliki prasak zapravo nije činjenična istina u koju smo 100% sigurni. Međutim, na temelju svega ostalog što znamo o našem svemiru, čini se da je to najvjerojatnija teorija.
Koji dokazi postoje?
Razlog zašto su se svi uhvatili teorije Velikog praksa je Hubbleovo otkriće širenja svemira. Tek su tada astronomi stvarno prihvatili ovu zanimljivu teoriju.
Gdje je središte Velikog praska?
Zapravo ne postoji središte Velikog praska. U našem svemiru nema ruba, a teoretski, kada bi jedna osoba putovala na sjever, a druga na jug, njih dvoje se nikada ne bi sreli jer nema ni centra ni ruba.
Na kraju možemo zaključiti da je Veliki prasak još uvijek jedna od najnepoznatijih komponenti našeg znanja o svemiru i njegovom nastanku. Iako je samo teorija, nedavna otkrića sugeriraju da se to uistinu dogodilo.
