Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Povijest

Grčki bogovi – 13 najmoćnijih i njihove tajne

Grčki bogovi i danas su fascinantna tema povjesničarima i književnicima. Stari su Grci bili veliki znalci, ali su ipak postojali fenomeni koje nisu mogli objasniti. Odgovore na ta pitanja pronašli su upravo u svojoj vjeri. Naime, stari Grci vjerovali su u razne bogove i božice, a svaki od njih predstavljao je određene elemente, imao određene vrline, ali i mane. 

Grčki bogovi
FOTO: UNSPLASH

Za razliku od današnjih religija, Bogovi stare Grčke bili su iznimno humani: bili su ljubomorni, nisu znali kontrolirati ljutnju, pokazivali su određene slabosti. Zbog toga i postoje brojni mitovi o ovim bogovima i njihovoj djeci, koji su ponekad znali stvarati ozbiljne probleme ljudima. Grčka mitologija sa sobom nosi mnoge lijepe priče, ali ima i jezivih mitova.

Postojalo je 12 bogova i božica, od kojih su neki bili vrhovni Grčki bogovi, dok su drugi bili djeca istih. Dakle, čak je i kod božanstva postojala određena hijerarhija te su neki bogovi bili više, a neki manje štovani. Stari Grci dizali su brojne hramove u čast bogovima Olimpa i održavali brojne rituale kako bi ostali na njihovoj strani i kako bi im bili skloni. 

Neovisno o tome da li su ova božanstva bila produkt fikcije ili stvarnosti, grčki bogovi ostavili su iznimno velik trag u kulturi, ponajviše umjetnosti i književnosti zapadnih civilizacija te su i dan danas inspiracija mnogima. 

Grčka mitologija temelj je mnogih umjetničkih radova, na njoj su bazirane mnoge filmske adaptacije, a velik trag je ostavila i u literaturi. 

Nastanak božanstva i prvi Grčki bogovi

Legende i mitovi iz tog vremena iznimno su detaljni i vrlo razgranati, s mnogo likova i događaja. Evo kako grčka mitologija opisuje nastanak bogova. Uostalom, tko su točno Grčki bogovi?

U početku vremena postajao je samo ništavilo, Kaos, a iz praznine nastaju Geja (Zemlja), Eros (Ljubav) i duboki ponor poznat pod nazivom Tartar (Podzemlje). Po Grcima su ove snage stvorile su sve što danas poznajemo. Tako se iz Kaosa rodio Ereb (Mrak) i Nikta (Noć), a iz njega Eter (Svjetlo) i Hemera (Dan), dok su od Geje, velike majke, nastali Uran (Nebesa) i Pont (More) kao i Ourea (Planine). Ova božanstva smatraju se prvom generacijom grčkih Bogova, tvorcima svemira i svega u njemu. Oni su bili najmoćniji i najštovaniji bogovi.

Geja i Uran stvaraju 12 originalnih Titana. Riječ je o šestero braće imena Koej, Krij, Hiperion, Kron, Japet, Okean i šestero sestara koje su se zvale Teja, Temida, Tetija, Reja, Feba i Mnemozina. Ovo su prva božanstva nastala parenjem Bogova, a glavni među njima bio je Kron, bog žrtve, prirode i poljodjelstva, koji je bio poznat po tome što je sa sobom nosio dugačak srp i tako je prikazan na gotovo svim crtežima. 

Legenda kaže da je Uran svaku noć spavao s Gejom, ali je mrzio svu njihovu djecu, već spomenute Titane, Kiklope, divove s jednim okom, i  Hekatonhire, storuke divove. On je svu svoju djecu zatvorio u Tartar, što je izazvalo veliku bol u Geji koja je voljela svu svoju djecu. 

Ona je napravila kremeni srp i zatražila sinove da kastriraju njezina muža, a na taj prijedlog pristao je najmlađi Kron. Tijekom odnosa s Gejom, Kron je kastrirao svog oca, a njegove testise bacio u more. Iz Uranove krvi rođeni su divovi Giganti, Erinije, božice prokletstva i brojne nimfe, a iz genitalija koje su bačene u more nastala je Afrodita, božica ljubavi, ljepote i požude. 

Ubrzo nakon ovoga, Kron zatvara Hekatonhire, Kiklope i novonastale Gigante u Tartar, a Uran i Geja proriču kako će samog Krona s vlasti svrgnuti njegov sin. Kron i njegova sestra i žena Rea zauzimaju prijestolje s drugim Titanima oko njih i nastupa vrijeme blagostanja i takozvanog zlatnog doba kojim vladaju Grčki bogovi. 

Svrgavanje Krona s vlasti i Titanomahija

Uznemiren proročanstvom o svojem svrgavanju, Titan bi svako dijete koje je Reja rodila progutao: Hestiju, Heru, Demetru, Hada i Posejdona. Reja ga je zbog toga prezirala, i odlučila je nakon Zeusova rođenja prevariti Krona i umotati kamen u smotuljak kako bi ga pojeo umjesto djeteta. To se i dogodilo, a Zeus je zbog njenog čina sigurno odrastao na Kreti. 

Kako bi osvetio Reju, Zeus je dao ocu napitak koji ga je natjerao na povraćanje. Kron je povratio svu Rejinu djecu koja su Zeusu, koji je na svojoj strani imao Gigante, Kiklope i Hekatonhire koje je oslobodio iz Tartara odlučili pomoći u ratovanju protiv svojeg oca. Kad kažemo da grčka mitologija može biti brutalna, mislimo na ovo.

Ovaj rat trajao je jedanaest godina i poznat je pod nazivom Titanomahija, a kao pobjednici u ratu izašli su Zeus i njegova braća i sestre, bogovi Olimpa dok su Titani bačeni u Tartar. Titani koji su bili na Zeusovoj strani, poput Prometeja, bili su pošteđeni ove kazne. Ovim ratom završava doba Titana i započinje doba Olimpijskih bogova, koji su nama najbliži i općenito najpoznatiji.

Dvanaest olimpijskih Bogova i nastanak čovjeka

Zeusa je mučila ista misao kao i njegova oca, bojao se proročanstva da će njegova žena, Metida, roditi snažnijeg Boga od njega. On je zato progutao svoju tadašnju ženu koja je bila trudna s Atenom. Kada je Prometej sjekirom rastvorio Zeusovu glavu, iz nje je izašla Atena, u potpunosti opremljena sa svojom kacigom i ratnom odjećom. Ona je zatim, nakon što je Prometej oblikovao čovjeka od blata, njegovom liku udahnula život i tako su nastali prvi ljudi. 

FOTO: UNSPLASH

Iako su Grčki bogovi brojniji od ovoga, samo su neki obitavali na Olimpu i nosili naziv olimpijskih bogova. U olimpijske bogove ponajprije ubrajamo Rejinu djecu: Zeusa, Hestiju, Heru, Demetru i Posejdona te Afroditu koja je nastala iz Uranovih genitalija. 

Iako je Had jedan od najsnažnijih bogova i Rejin sin, on se ne smatra Olimpijskim bogom jer je osuđen na život u podzemlju.  Na Olimpu žive i Zeusovi potomci: Atena, Ares i Hefest koje je imao s Herom, Apolon i Artemida koje je imao s Letom, i Hermes kojega je imao s Majom. U ovo se ponekad ubraja i Dioniz, kojeg je Zeus imao s princezom Semelom, kćeri tebanskog kralja. Sve ovisi o tome koga pitate tko su Grčki bogovi.

13 najmoćnijih grčkih bogova

  • Zeus

Zeus je vrhovno božanstvo Olimpa i otac većine bogova i junaka grčke mitologije. On je bog neba i grmljavine, te je stoga poznat kao gromovnik koji gađa munjama u trenutku ljutnje. Ljudima je bio važan jer je uz to i donosio kišu. Uza sebe ima zlatnog orla, svetu pticu koja je simbol pravde, snage i hrabrosti, kao i sam Zeus. Kad se spomene grčka mitologija, Zeus je obično prva asocijacija.

Pandan u rimskoj mitologiji mu je Jupiter.

  • Hera

Hera je vrhovna boginja Olimpa i božica braka. Ona je prikazana kao veličanstvena figura koja na glavi nosi krunu, a u ruci drži žezlo i jabuku.  Smatrala se zaštitnicom udanih žena te je stoga jedna od najštovanijih božica. Iako je po naravi vjerna i ponosna, često je osvetoljubiva zbog Zeusovih brojnih izvanbračnih odnosa.

Pandan u rimskoj mitologiji joj je Junona.

  • Posejdon

Posejdon je bog mora i potresa, Zeusov brat i Rejin sin. On stanuje u palači na dnu mora, a prevoze ga konji. Odgovoran je za potrese, vjetar, ponašanje mora te se stoga vjerovalo da on odlučuje koji će biti ishod pomorskih bitaka. Kao simbol svoje snage nosi sa sobom dugački trozubac, s kojim kada udari u tlo stvara vremenske nepogode. Drugi su Grčki bogovi često više postovali njegovog brata, neovisno o jačini i moćima koje je imao. Bio je iznimno štovan među pomorcima koji su mu se molili za sigurno putovanje i dobre vode. 

Pandan u rimskoj mitologiji mu je Neptun.

  • Demetra

Demetra je Rejina kći i božica plodnosti, zaštitnica poljodjelstva te je najčešće prikazivana uz žito, dok je njezina sveta životinja roda. Bila je iznimno bliska s Perzefonom, kćeri koju je imala sa Zeusom te je nakon njezine otmice u ljutnji zemlji oduzela plodnost te je nastupila velika glad. Grčka mitologija često nije jednodznačna, a u slučaju Demetrine priče, postoji više verzija razvoja događaja.

Pandan u rimskoj mitologiji joj je Cerera.

  • Atena

Atena je boginja mudrosti i pravednog rata. Smatra se jednom od najinteligentnijih bogova te iznimno lukavom. Rođena je iz Zeusove glave te se često spominje kao Zeusovo najmilije dijete. Atena je žene naučila tkati, dok je muškarce upoznala s lončarstvom. U mitologiji prikazana je s egidom, štitom koji joj je Zeus poklonio, kopljem i kacigom, spremna za rat. Posvećena joj je sova kao simbol mudrosti pa je zato ona izuzetno bitna kad je u pitanju grčka mitologija. Ona je zaštitnica grada Atene te jedna od najštovanijih božica. 

Ateni je u rimskoj mitologiji pandan Minerva.

  • Apolon

Apolon je sin Zeusa i Lete te bog sunca i svijetla, medicine, streličarstva i muške ljepote. Veliki je zaštitnik glazbe i pjesništva te je vođa Muza, boginja zaštitnica pjesništva, umjetnosti i znanosti. Apolon je ideal grčkog mladića te je pravedan: nagrađuje dobro i kažnjava zlo svojim strelicama, koje nikada ne promašuju metu. Uz sebe nosio je luk i strijelu, te instrument liru, a na glavi je često imao lovorov vijenac. 

S obzirom na to da je prikazan kao najljepši bog stvoreni su mnogi mitovi o njegovim ljubavnim avanturama. Kažu da mu drugi Grčki bogovi nisu bili ni do koljena šarmom i karizmom. U rimskoj mitologiji naziva se Apolo. 

  • Artemida

Artemida je božica mjeseca, lova i šuma, te je zaštitnica djevojaka i mladića. Uza sebe uvijek nosi luk i strijelu, a njezina sveta životinja je košuta. Okružena je nimfama te je ponekad prikazana s mjesečevom krunom na glavi, no sama je vječna djevica.

U rimskoj mitologiji pandan joj je božica Dijana.

  • Ares

Ares je bog rata te ujedno najstariji sin Here i Zeusa. Opisan je kao iznimno snažan muškarac, koji se raduje smrti i ratovima, te mrzi ostale bogove, posebice Atenu jer je žena i jer je Zeusova ljubimica. Opisan je kao nasilnik koji je često agresivan, ali ga mnogi smatraju kukavicom jer ga često spašava Atena. Poznat je i po svojoj nemoralnosti i nemilosrdnosti, a kako bi njegova snaga bila ispravno dočarana često ga se opisuje kao mračni i gromoviti oblak.

Aresu je pandan u rimskoj mitologiji bog Mars.

  • Afrodita

Afrodita je božica ljubavi, ljepote i seksualnosti. Prema mitu, nastala je iz Uranovih genitalija tijekom njegove kastracije i izronila iz mora. Zbog njezine moći i ljepote ni ljudi ni bogovi joj nisu mogli odoljeti. Oni koji su joj prinosili žrtve imali bi njezinu naklonost te je katkad činila čuda tako da je pomagala zaljubljenima. Eto, grčka mitologija može biti i simpatična! Iako ju je Zeus oženio s Hefestom, s bogom rata Aresom imala je čak petero djece, a rodila je potomke i Hermesu i Dionizu. 

Pandan u rimskoj mitologiji joj je Venera.

  • Hefest

Hefest je bog kovač, zaštitnik obrtnika, metalurga i vatre. Njegov simbol je čekić i kliješta, iako postoje i prikazi njega kako drži sjekiru. Bio je jedan od ružnijih bogova, hodao je sa štapom, a razlog tome je što je kao i većina kovača tog doba bio otrovan arsenom. Grčka mitologija u sebi nosi i neke povijesne lekcije.

Hera, užasnuta njegovim izgledom, bacila ga je s Olimpa a on joj se osvetio tako da ju je trajno zarobio na prijestolju. Po dogovoru pustio je Heru nakon što se oženio Afroditom. Hefestu je pomagao kiklop koji ga je asistirao u kovačnici, a on je radio većinu oružja bogova, poput Atenine egide i Zeusovih gromova. 

Hefestu je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan.

  • Hermes

Hermes je sin Zeusa i Maje, glasnik bogova i bog putnika, pastira. U ruci drži glasnički štap te nosi putnički šešir i krilate sandale. Osim što je poveznica između Bogova i ljudi, on čovjeku može donijeti bogatstvo i uspjeh. Hermes je izumio vatru i liru te je pratio mrtve u podzemlje. Njegova uloga možda nije bila glavna, ali drugi Grčki bogovi priznavali su njegov trud u suradnji s Hadom.

Pandan u rimskoj mitologiji mu je Merkur.

  • Hestija

Hestija je božica kućnog ognjišta i obitelji. U doba antičke grčke, svako ognjište u kući bilo je posvećeno upravo njoj, i u njezinu čast gorjela je vatra u Delfima. Opisana je kao skromna žena s velom na sebi.

Njoj je u rimskoj mitologiji pandan Vesta.

  • Had

Had je bog mrtvih i podzemlja, ali se ne treba miješati s bogom smrti jer on sam ne donosi smrt. On je jedan od najpasivnijih olimpijskih Bogova te je rijetko bio u konfliktu s drugim bogovima. Njegova uloga je održavati ravnotežu između života i smrti. Prikazan je s kacigom na glavi te sjedi na tronu od ebanovine.  Drugi Grčki bogovi nisu bili u dobrim odnosima s njim.

Posjedovao je štap s pticom koji mu je služio da vodi sjene mrtvih u podzemlje. Kretao se kočijom s crnim konjima, a često je prikazivan s Kerberom, višeglavim psom pored sebe. Odgovoran je za otmicu Perzefone, kći Zeusa i Demetre u koju se zaljubio. Odveo ju je u podzemlje i oženio se s njime, te joj dao da kuša šipak koji bi ju zarobio u podzemnom svijetu. Mnogi misle da je grčka mitologija ovdje dvosmislena jer postoje mnoge priče o tome što se Perzefoni dogodilo na kraju.

grčka mitologija
FOTO: UNSPLASH

Nakon dogovora sa Zeusom, Perzefoni je dopušteno da dio godine bude sa svojom majkom na zemlji, a ostatak s Hadom u podzemlju. Prema mitu ovako su nastala godišnja doba: ona je osam mjeseci bila s majkom na Zemlji, a četiri s Hadom u podzemlju i za to je vrijeme na Zemlji nastupala zima kao godišnje doba. 

Ako vam grčka mitologija nije pretjerano interesantna, možda će vam bolja biti nordijska mitologija. Ona također skriva mnoge bisere.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

NE PROPUSTITE I OVO!

Zabava

Popularnost online casina među hrvatskim igračima u konstantnom je porastu, no važno je znati da postoje neki priređivači igara na sreću koji definitivno nude...

Povijest

Veliki prasak je jedna od najfascinantnijih stvari u cijelom našem svemiru. Zapravo, što duže o tome razmišljate, sve je fascinantnija! Iako se činilo nevjerojatnim,...

Zabava

Rizk casino stigao je na velika vrata u Hrvatsku i od tada ruši svu konkurenciju pred sobom. Saznajte po čemu je Rizk najbolje casino...

Ljubav

Seks u autu potpuno je normalan, a ljudi ga smatraju privlačnim i uzbudljivim. Smatraju ga čak i uzbudljivijim od onog uobičajenog u spavaćoj sobi...