Što je zen meditacija i kako je prakticirati?

Zen - što je i kako ga prakticirati?
unsplash.jpg

Zen meditacija, također poznata kao Zazen, tehnika je meditacije koja je duboko ukorijenjena u budističkoj nauci. Ova praksa izuzetno je dubokog značenja, a cilj joj je reguliranje pažnje. Ponekad se smatra i praksom koja uključuje razmišljanje o ne razmišljanju.

Taj naziv japanski je izgovor kineskog ‘Ch’an’, što znači ‘meditacija’. Oko osmog stoljeća ‘Ch’an’ je došao u Japan i postao ‘Zen’, a danas se ta riječ općenitije koristi na Zapadu. Ipak, iako se pojavljuje u samom budizmu, on nije religija i može se prakticirati u svakodnevnom životu.

Premda labavo priznaje valjanost normativnih budističkih spisa, uz njega su tijekom generacija stvarani posebni tekstovi. Slobodno začinjena dozama taoizma, konfucijanizma i kineske poezije te napisana neformalnim jezikom prošaranim kineskim narodnim izrekama i uličnim slengom, velik dio klasične zen književnosti izgrađen je na legendarnim anegdotama velikih majstora. Buddha se vrlo rijetko spominje.

No, kako bi se ova praksa mogla štovati na pravi način, o njoj se treba nešto i znati.

unsplash.jpg

Stoga, koje su karakteristike ove meditacije?

Zen budizam ogoljeli je, odlučan, beskompromisan budizam koji se temelji na meditaciji i koji se ne zanima za profinjenost doktrina. Ne oslanjajući se na sveto pismo, doktrinu ili ritual, on se tiče osobnog iskustva i prenosi se s učitelja na učenika, iz ruke u ruku, s koljena na koljeno, neizrecivo, kroz naporan i vrlo prisan trening.

Tijekom ove meditacije ljudi obično sjede u položaju lotosa – ili jednostavno sjede savijenih nogu. Tako usmjeravaju svoju pažnju prema unutra. Dok neki praktičari kažu da se ovaj korak postiže brojanjem udisaja, obično od jedan do 10, drugi kažu da tog brojanja nema.

Takva se meditacija smatra ‘meditacijom otvorenog praćenja’, gdje se koriste te vještine praćenja. Te se vještine praćenja pretvaraju u stanje refleksivne svjesnosti sa širokim opsegom pažnje i bez fokusiranja na jedan određeni objekt.

Ova meditacija slična je svjesnosti po tome što se radi o fokusiranju na prisutnost uma. Međutim, svjesnost se fokusira na određeni objekt, a ovakva meditacija uključuje opću svjesnost. Pojedinci koji prakticiraju ovu meditaciju pokušavaju proširiti svoj opseg pažnje kako bi uključili tijek percepcija, misli, emocija i subjektivne svjesnosti.

Ukratko, glavni je cilj naučiti suzdržati svoje misli od lutanja i pokušati doskočiti svom nesvjesnom stanju uma. Cilj je postati svjesniji unaprijed stvorenih predodžbi i steći uvid u sebe.

unsplash.jpg

Kako je nastala ova vrsta budizma?

Kroz vrijeme i kroz stoljeća, Indija je, kao prva budistička zemlja, postupno iznjedrila stotine sekti i podsekti, tisuće svetih spisa i desetke tisuća komentara na te spise. Kad se budizam proširio preko srednjoazijskih trgovačkih puteva u Kinu, sav je taj materijal došao odjednom, naglo.

Kinezi su dugo njegovali vlastite tradicije konfucijanizma i taoizma i bili su otporni na ideologije koje su uvodili barbari izvan granica ‘Srednjeg kraljevstva’. Stoga je za Kineze postojao ozbiljan lingvistički izazov u probavljanju budističke poruke iz inozemstva. Sanskrtski je jezik po senzibilnosti i sintaksi bio toliko različit od kineskog da je prijevod bio gotovo nemoguć.

Ipak, svojim susretom s kineskom kulturom, indijski i srednjoazijski budizam započeli su sa svojim preoblikovanjem. Samo to preoblikovanje na kraju je dovelo do stvaranja zena, potpuno nove škole budizma, koja je na kraju postala daleko najuspješnijom školom budizma u Kini, Koreji, Japanu i Vijetnamu.

Ako je zen vlastita škola, tko je bio njezin osnivač?

Iako prema mnogim izvorima ne možemo biti sigurni je li on uistinu postojao, Bodhidharma je legendarni utemeljitelj ovakvog budizma u Kini. Rečeno je da je u Kinu stigao oko 520., dok je u to vrijeme budizam Kini bio poznat već 400 godina. Nakon svog je dolaska ubrzo bio pozvan kod cara koji je za njega imao mnoga pitanja.

Koje onda sve škole zapravo postoje?

Takve se škole više-manje dijele na one koje naglašavaju čitav svoj kurikulum, poput kōana, i na one koje to ne čine. Tako možemo reći da su ovdje uvelike suprotstavljeni Soto Zen i kōan. Zbog čega? Soto Zen, iako proučava i razmatra kōan, ne radi s utvrđenim kurikulumom i utvrđenim metodama. Upravo je zbog toga Soto Zen mnogo puta bio kritiziran od strane škole kōan i smatrao se dosadnim i kvijetičkim, za razliku od dinamičnog i živog angažmana kōanskog učenja.

Ovaj je budizam imao je dugu i raznoliku povijest i to u nekoliko dalekoistočnih kultura. Svaka je kultura proizvela tradiciju koja je prepoznatljiva kao zen, ali se svaka od njih i razlikuje od svih ostalih.

Vijetnamski zen

Vijetnamski zen je onaj koji je najviše pod utjecajem tradicije Theravade. Nastoji biti nježan u izražavanju i svojim metodama, želi naglasiti čistoću i pažljivost, ali zen kombinirati i s Theravadom.

Kineski zen

U Kini je na kraju postao jedinom budističkom školom, tako da suvremeni Ch’an uključuje mnoge mahajanske prakse koje su u početku postojale u drugim budističkim školama. To se posebno tiče vjere ponavljanja imena Amide Buddhe, Spasitelja Buddhe koji će osigurati ponovno rođenje onima koji ga štuju.

Korejski zen

Posebno stiliziran, dramatičan i strog, korejski zen uključuje praksu sedžde i intenzivnu praksu pjevanja, a ima i pustinjačku tradiciju, nešto gotovo nepoznato u japanskom zenu.

Unutar svake od ovakvih azijskih tradicija postoji nekoliko škola, a unutar škola postoje stilovi pojedinih učitelja koje se često uvelike razlikuju. Ipak, nevjerojatno je koliko različiti učitelji unutar određene Zen “dharma obitelji” mogu biti suštinski slični u osobnom stilu i načinu izražavanja, iako je, paradoksalno, svaki od njih opet prilično osebujan i individualistički. Čini se da je ova nevjerojatna činjenica – radikalna individualnost u kontekstu zajedničkog razumijevanja – neizbrisiva značajka zena.

I upravo sad kad smo razjasnili osnovno znanje i razumijevanje ovakve meditacije i budizma, možemo razumjeti njegov utjecaj i prednosti koje odražava na ljudima.

Prednosti ove meditacije

Istraživanja jasno pokazuju da meditacija ima širok raspon fizičkih, kognitivnih, društvenih, duhovnih i emocionalnih zdravstvenih dobrobiti. I naravno, meditacija može biti izvrstan lijek za ublažavanje stresa, što i je jedan od razloga zbog kojeg se ljudi često okreću toj praksi.

Vjerojatno je da zen meditacija nudi mnoge od istih prednosti kao i druge vrste meditacije, ali velik dio istraživanja meditacije nije napravio razliku između različitih vrsta.

Utjecaj na mozak

Godinama su znanstvenici proučavali kako meditacija utječe na um i tijelo. Pojavio se čak i poseban interes za praksu ove meditacije i kako ona utječe na mozak. U studiji iz 2008. istraživači su usporedili 12 ljudi koji su imali iskustvo od više od tri godine svakodnevnog prakticiranja zen meditacije s 12 ljudi koji nikada nisu prakticirali meditaciju.

Svim ispitanicima u studiji skeniran je mozak pri čemu im je bilo rečeno da se usredotoče na svoje disanje. Povremeno se od njih tražilo da razlikuju pravu riječ od besmislene riječi, koje su im bile prikazivane na ekranu računala. Nakon toga su se opet morali usredotočiti na disanje.

Skeniranja su otkrila da je takav trening doveo do aktivnosti u nizu regija mozga poznatih kao ‘zadana neuronska mreža’ koje su povezane s lutajućim mislima.

Ispitanici koji su redovito prakticirali ovakvu meditaciju također su se nakon prekida svom disanju mogli vratiti puno brže od onih koji je nisu prakticirali.

Autori studije zaključili su da meditacija eventualno može poboljšati sposobnost da ostanete usredotočeni i ograničite ometanja, što je velika borba u današnjem digitalnom svijetu.

Pristup nesvjesnom

Osim toga, bilo je dosta znatiželje i oko pretpostavke da meditacija praktičarima može otvoriti pristup nesvjesnom dijelu uma. Smatra se da se svjesni um može usredotočiti samo na jednu stvar u isto vrijeme – poput filma koji gledate ili knjige koju čitate.

Znanstvenici pretpostavljaju da je um ogromno mjesto, možda i neograničeno. No, problem je u tome što ljudi ne znaju tim prostorom upravljati. Ako vam ova meditacija omogući bolje razumijevanje vlastitih osjećaja, bolje donošenje odluka, to bi moglo imati veliki utjecaj na vaš život.

Koristi se u liječenju od ovisnosti

Zen meditacije često se koristi u različitim programima koji se koriste u liječenju ovisnosti. To se često prakticira na Tajvanu. Naime, već znamo da meditacija usporava otkucaje srca i disanje, a također poboljšava funkcioniranje autonomnog živčanog sustava s kojim ovisnici o drogama često i imaju problem. Autonomni živčani sustav odgovoran je za kontrolu tjelesnih funkcija koje nisu usmjerene na svjesni dio funkcioniranja organizma, disanje, otkucaji srca i probavni procesi.

Ova vrsta meditacije također poboljšava psihološko stanje, a upravo dobro raspoloženje može biti ključno za pomoć osobama koje se bore s ovisnošću kako bi se mogle oduprijeti iskušenju ponovnog konzumiranja. Istraživači su također otkrili da Zen meditacija ‘poboljšava funkcioniranje hipotalamusa i frontalnog režnja’, što poboljšava samokontrolu i pomaže ljudima da prevladaju tu ovisnost.

Kako ga prakticirati?

Nakon svega što ste saznali, jedino preostalo pitanje jest kako naučiti prakticirati zen? Naravno, postoji mnogo načina na koje možete više saznati o ovoj meditaciji. Postoje razni audioprogrami, online lekcije, programi za učenje, ali i knjige. Također, uvijek možete pokušati pronaći i tečaj ovakve meditacije gdje ćete na licu mjesta dobiti vrijedna saznanja od samog instruktora.

Zen meditacije posebno su popularne među turistima u Kini, koji žele naučiti praksu u budističkom hramu. Dakle, ovisno o vašem interesu, potrebama i proračunu, postoji mnogo načina da pronađete program koji će vam pomoći da naučite tehnike ove meditacije.

Osim toga, kad je u pitanju meditacija, važno je pronaći koji tip vam najviše odgovara. Istraživanja pokazuju da ovakva meditacija i nije baš omiljena zbog čega se često nalazi na dnu popisa.

Predanost i uživanje u praksi je meditacije ključno za njen dugotrajno održavanje. Ako ste isprobali meditaciju i smatrate da to nije za vas, nemojte odbaciti baš sve vrste. Uvijek možete pokušavati dalje, sve dok ne pronađene onu koja vama najviše odgovara.