Nije li zanimljivo kako vam slušanje određene pjesme može vratiti neko posebno sjećanje ili pružati sretan i smiren osjećaj? Ljudi su rođeni sa sposobnošću da razlikuju glazbu od buke. Što je još zanimljivije, naš mozak ima različite puteve za obradu različitih aspekata glazbe; visinu, melodiju, ritam i tempo. Brza glazba zapravo može i povećati puls, disanje i krvni tlak, dok sporija glazba obično na vaše tijelo ima smireniji učinak.
Glazba kao lijek
Iako učinci glazbe na ljude još nisu u potpunosti istraženi i razumljivi, neke su studije pokazale da ljudski mozak prilikom slušanja željene glazbe ispušta hormon koji se zove dopamin. On ima pozitivne učinke na raspoloženje, a samim time i na zdravlje. Glazba nas može natjerati da osjetimo snažne emocije; radost, tugu, strah – bez obzira na to koji osjećaj u nama pobuđuje, možemo se složiti kako glazba ima moć koja nas pokreće. Ta moć doslovno može poboljšati naše zdravlje i dobrobit. Iako je potrebno puno više studija kako bi se te dobrobiti utvrdile, i sami možemo reći kako se uz glazbu osjećamo bolje i kako glazba u nama potiče nevjerojatno jake osjećaje. U nastavku možete čitati o svim beneficijama koje pruža.
Poboljšava raspoloženje.
Slušanje glazbe može koristiti cijelom našem organizmu, može nam pomoći u regulaciji osjećaja, može nas usrećiti i opustiti.
Smanjuje stres.
Slušanje opuštajuće glazbe (često se smatra glazbom koja je sporog tempa, niskog tona i bez teksta) smanjuje stres i anksioznost. Ovo je najviše izraženo kod ljudi koji se spremaju na nešto veliko, poput polaganja bitnog ispita ili operacije, razgovora za posao ili održavanja seminara.
Smanjuje anksioznost.
Neke su studije pokazale kako ljudima koji hodaju na terapije i koji pate od neke vrste bolesti glazba pomaže u smanjenju anksioznosti. Uz glazbu se osjećaju puno bolje od onih koji samo hodaju na terapije.
Motivira kod vježbanja.
Glazba može poboljšati aerobno vježbanje, pojačati mentalnu i fizičku stimulaciju. Vjerojatno većina ljudi kod vježbanja i treniranja sluša glazbu. Pomaže u koncentraciji i pruža motivirajuću energiju.
Poboljšava memoriju.
Ponavljajući elementi ritma i melodije pomažu našem mozgu u oblikovanju obrazaca koji poboljšavaju pamćenje. Neke studije su pokazale da je osobama koje su preživjele srčani udar slušanje glazbe pomoglo da dožive bolje verbalno pamćenje te da budu usmjereniji na svoj oporavak.
Ublažava bol.
Neke su studije pokazale kako su pacijenti koji su se oporavljali od operacije te oni koji su slušali glazbu prije, tijekom ili poslije operacije, imali manju bol i veće zadovoljstvo za razliku od pacijenata koji rada nisu slušali glazbu.
Pruža udobnost.
Glazbena terapija također se koristi za poboljšanje komunikacije, suočavanja s problemima i izbjegavanja osjećaja kao što su strah, usamljenost i bijes. No, ovdje ipak ovisi koju vrstu glazbe slušate. Neka glazba možda pruža veliku napetost, pruža vam glavobolju ili vas baca u depresiju.
Poboljšava spoznaju.
Slušanje glazbe može pomoći osobama s Alzheimerom kako bi se prisjetili nekih naizgled izgubljenih sjećanja i uspomena. Također doprinosi održavanju mentalnih sposobnosti.
Pomaže djeci s poremećajem autističkog spektra.
Neke su studije pokazale kako autistična djeca koja su primila glazbenu terapiju puno bolje napreduju i pokazala su poboljšanje kod socijalnih sposobnosti, komunikacijskih vještina i fokusiranja.
Umiruje nedonoščad.
Glazba i uspavanke mogu smiriti nedonoščad kod dojenja, a pogotovo kod spavanja.
Na kraju i sami možemo zaključiti koliko je glazba prisutna u našem svakodnevnom životu i koliko nam zapravo kroz dan pomaže da se osjećamo bolje i inspirativnije. Neki od nas ne mogu zamisliti put do posla, škole ili fakulteta bez slušalica i glazbe.